Koalicija Za budućnost Crne Gore (bivši DF), prema posljednjim informacijama, daće manjinsku podršku 44. Vladi Crne Gore na čelu sa Milojkom Spajićem, a zauzvrat dobiti mjesto šefa parlamenta, kao i 40 odsto mjesta po dubini.
"Lično, zaista, nemam ništa protiv gospodina Andrije Mandića. On vodi jako dobru politiku. Bio je posebno dobar dok se držao srpskog korpusa, ali u posljednjih desetak godina to je na njemu da vidi. Kada bi i tako najavljena Vlada, sa Mandićem u njoj, bila formirana, mislim da se ne bi ništa pokrenulo u vezi puta ka EU, dok god je DF prisutan", smatra Janjić.
Crna Gora, kako dodaje analitičar iz Beograda, sada živi epizodu koja bi se književnički mogla nazvati "Lažni car Šćepan Mali".
"I to će trajati, jer očigledno Pokret Evropa sad kupuje posljednje dane da sastavi Vladu, a pribojava se izbora. Nemaju ni hrabrosti da povuku onaj odlučujući korak koji bi doveo do dvotrećinske većine u parlamentu. To nije samo hrabrost, tu je u pitanju i odnos prema interesima i grupama kod kojih su se zadužili, i u Beogradu i u Crnoj Gori, pa i izvan. Živjeće Crna Gora, biće još izbora. Mislim da su Crnogorci u ovih posljednjih nekoliko godina naučili da idu na glasanje", kazao je Janjić.
Nosioci pregovora, prema njegovim riječima, nisu svjesni trenutka u kome se nalaze.
"Taj trenutak 'troše' već tri godine. Crna Gora jednostavno stoji u mjestu. Kada stojite u mjestu vi nazadujete, drugi vas prestižu, misleći na proces pristupanja EU. Da ne govorim da je Crna Gora postala problematičan član NATO-a, jer ako je u ovom momentu, kada bukte ratovi, išta opasno, onda je to ne zauzeti stav. Ići putem Vučićeve vlade i Srbije - to je najpogubnija moguća varijanta. Vrlo je jasno da međunarodni partneri sa Zapada i SAD ne žele u Vladi onoga ko ima veze sa Rusijom i ko može da prenese, kako oni kažu, maligni uticaj Rusije", naglasio je Janjić.
On je komentarisao i predstojeći popis stanovništva u Crnoj Gori, koji bi trebalo da se održi od 1. do 15. novembra.
"U Crnoj Gori je to prebrojavanje krvnih zrnaca, koliko ima Srba, ima li ih preko ne znam koliko, pa ćemo onda da tražimo status konstitutivnog naroda. Cilj je da se vidi samo koliko nas tu ima, a treba istaći i da se u savremenom svijetu više i ne rade popisi. Vjerujete, popis je nasljeđe 19. vijeka, nije čak ni 20. To je ta neizliječena bolest iz doba bivše Jugoslavije, gdje ćemo statistiku da koristimo jedni protiv drugih", zaključio je Janjić.
