Predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja AD Pljevlja Dušan Janjušević u uvodnom obraćanju na konferenciji za medije organizovanoj povodom Dana rudara Crne Gore i Dana Društva, čestitao je svim rudarima praznik, a zaposlenim u RUP i 69. godinu rada i uspješnog poslovanja kompanije.
"Želim da iskoristim ovu priliku da posebno pozdravim sve generacije pljevaljskih rudara koji su svojim neumornim radom stvorili rudnik onakvim kakvim ga danas imamo, a imamo jednu uspješnu kompaniju koja služi na ponos Crnoj Gori i naravno našem gradu", kazao je Janjušević.
On je dodao da je kompanija ogromnim naporima, istrajnošću i posvećenošću poslu vrijednih rudara uspjela da pobjedi sve izazove sa kojima se suočila u prethodnom periodu, a prvenstveno pandemiju korona virusa koja je vrlo često uticala na sam proces proizvodnje u rudniku.
"I pored toga, uspjeli smo isporučiti potrebne količine uglja za TE, a prodaju za tržište široke potrošnje uvećali smo za čak 72 odsto u odnosu na prošlu godinu", naveo je Janjušević.
Termoelektrana kratkog vijeka ako se odustane od ekološke rekonstrukcije
On je istakao i da su pred kompanijom veliki izazovi, koji na žalost ne zavise od zaposlenih i samog Društva.
"Ekološka rekonstrukcija je nešto što je vrlo važno za opstanak naše kompanije. Ukoliko bi se odustalo od samog procesa, termoelektrana ne bi imala neki posebno dug vijek, mogla bi raditi nekih četiri, pet godina, i to bi bilo to. Međutim, glavni preduslov za pregovore sa Evropskom energetskom zajednicom upravo je ta ekološka rekonstrukcija i toplifikacija grada koja predstavlja javni interes koji bi bio jedan od aduta u pregovaračkom procesu sa Evropskom energetskom zajednicom. Zašto sve ovo govorim? Vidimo da su veliki pritisci, upravo Evropske energetske zajednice da zemlje Zapadnog Balkana i Ukrajine eleminišu tu „prljavu“ energiju iz uglja. Međutim, naša država još uvijek nije stvorila stabilan novi izvor energije, kako bi se o svemu tome moglo govoriti", rekao je Janjušević.
Pravedna tranzicija nigdje nije sprovedena na pravi način
On se osvrnuo i na pravednu tranziciju, o kojoj se takođe dosta govori i ukazao na mogućnosti realizacije iste u narednom periodu, apelujući na sve relevantne činioce društveno političkog života u Crnoj Gori da sa posebnim senzibilitetom obrate pažnju na održivost crnogorskog energetskog sistema, a time i Pljevalja.
"Pravedna tranzicija je nešto što se pokušalo sprovesti u velikom broju gradova, upravo rudarskih gradova, i nigdje nije sprovedena na pravi način, jer je ta pravedna tranzicija uvijek zatvorila neki grad ili je prepolovila broj stanovnika. Mi kao opština Pljevlja imamo Bogom dane resurse da ta pravedna tranzicija bude sprovedena na pravi način. Šta to znači? Budućnost Pljevalja bi mogla da bude industrija građevinskog materijala. Dakle, o svemu ovome kada govorim, govorim u smislu budućnosti koju očekujem, u smislu ako se desi ekološka rekonstrukcija koja se mora desiti.
Znači pravdena tranzicija bi bila sprovedna na način da država obezbjedi stabilan izvor energije, da li iz gasa ili iz nekog drugog izvora, nakon toga da obezbjedi proizvodnju građevinskih materijala za koje imamo uslove, i da se broj radnih mjesta napravi da bude u takvom odnosu 1 : 1,5. E to bi bila pravdena tranzicija. Sve ostalo je neprihvatljivo. I zato još jednom apelujem na sve relevantne činioce u našoj državi, na Vladu Crne Gore, i na EPCG, da se uozbilje, i da konačno krenemo u ekološku rekonstrukciju koja je glavno pitanje energetske egzistencije naše države", poručio je Janjušević.
Rudnik uglja da bude dio buduće priče o proizvodnji cementa
Odgovarajući na pitanja novinara, Janjušević se osvrnuo i na projekat izgradnje cementare u Pljevljima.
“U prethodnom periodu imali smo posjetu predsjednika Vlade Crne Gore i ministra finansija u Vladi, kada smo počeli i preliminarnu komunikaciju na temu cementare. Pored izvršnog direktora Lekića, i ja sam bio više puta u ministarstvu kapitalnih investicija i sastajao se sa ministrom Jakovom Milatovićem. Moram istaći da su svi zainteresovani za proizvodnju cementa, upravo iz razloga pravedne tranzicije o kojoj sam prethodno govorio.
Koliko će koštati projekat zavisi od načina na koji će Vlada Crne Gore pristupiti samoj realizaciji. Projekat može da nosi i sama Vlada. Prema nekom ranijem projektu koji smo imali priliku da analiziramo, a koji je iz 2005. godine, cijena izgradnje je iznosila oko 200.000 miliona eura. Međutim postoje i drugi načini na koje bi mogao da se realizuje pomenuti projekat. Ono što je za nas važno je da Rudnik uglja Pljevlja bude dio priče, pa kako god Vlada rješavala to pitanje. RUP ima određeni kapital koji može da ponudi da bi bio strateški partner u cijeloj toj priči.
Imamo obučene ljude, imamo mehanizaciju, imamo prava na koncesije, imamo energiju koja je potrebna za proizvodnju cementa, i to je naš kapital za tu buduću kompaniju. Ovo bi okvirno trebao da bude pravac, a ko će biti partner to nije na nama da odlučujemo. Lokacija postoji, ona je određena Prostornim planom, i o tome se ušlo u razgovore, ali je najbitnije da RUP bude i upravljački i tehnički dio buduće priče o proizvodnji cementa”,zaključio je Janjušević.
1
