Rješavanje problema sušenja smrče zbog prenamnožavanja potkornjaka u Nacionalnom parku „Prokletije“ traži konkretnu i argumentovanu reakciju stručnjaka, uz striktno poštovanje Zakona o zaštiti prirode koji normira obaveze upravljača, umjesto zamagljivanja suštine i direktiva sa pozicije moći, zbog kojih rizikujemo da ovaj kraj Crne Gore ostane bez autohtone vrste četinara, upozorio je šumarski inspektor Hakija Jasavić.
Reagujući na stavove saopštene na okruglom stolu u organizaciji Agencije za zaštitu životne sredine, gdje je prezentovano bosanskohercegovačko iskustvo u borbi protiv potkornjaka, Jasavić je kazao da ne razumije zašto direktor EPA Milan Gazdić zanemaruje zakonske propise i uporno insistira da se u drugoj i trećoj zoni zaštite parka ne može primijeniti sanitarna sječa oboljelih stabala, već da se mogu samo postavljati feromonske klopke, za koje Jasavić kaže da se debelo kasni i pored blagovremenih upozorenja inspekcije.
"Kako je pokazalo i iskustvo u BiH, gdje je lokalno Šumsko gazdinstvo „Han Pijesak“ tokom tri godine primjene sanacionih planova, kombinujući sanitarnu sječu i postavljanje feromonskih klopki, svelo širenje potkornjaka - to je jedini pravi recept. Sve drugo nas dovodi u rizik da se nastavi dalja devastacija smrče usljed prenamnožavanja potkornjaka koji je, zbog propuštanja preventivnog djelovanja već nekoliko godina, ozbiljno ugrozio sastojine smrče na ovom području", naveo je Jasavić.
Sječa ili izvale
Direktor Agencije Milan Gazdić je 9. novembra na okruglom stolu, na kojem je od medija bila samo Pobjeda, saopštio da postoji izražen problem sušenja šuma smrče zbog napada potkornjaka u Nacionalnom parku „Prokletije“ uzrokovan primarno ilegalnom sječom.
Kao jedan od primjera ilegalne sječe, Gazdić je naveo da mještani uklanjaju sa puteva ka katunima oborena stabla i ostavljaju ih pored puta, čime takva stabla postaju rasadnik za štetočine. Nije precizirao, pritom, čija je nadležnost uklanjanje stabala koja blokiraju puteve kroz nacionalni park.
Jasavić tvrdi da je Gazdićeva izjava o drastičnim primjerima nelegalne sječe „najblaže rečeno proizvoljna i neutemeljena“, posebno jer su, kako je kazao, zajedno bili na terenu i suočili argumente.
Sasušena stabla smrče
"Tačno je da je pronašao tri panja bespravne sječe, kao što je tačno da je to mali uzročnik napada potkornjaka jer je panj malo visočiji od propisanog, pa je možda i metar visine. Ali je degutantno da zanemaruje problem vjetroizvala i snjegoizvala kojih je, u 2019. 2020. i 2021. godini, evidentirano više od 6.000 kubnih metara. Vjetrolom se desio na trećini stabala smrče, što sam mu pokazao na licu mjesta, a uporno se ne dozvoljava njihovo izvlačenje iz šume. Moram prevesti ovo na laički jezik pa pitati gospodina Gazdića: što više proizvodi potkornjaka, panj od metar, ili stablo od 40 metara koje leži u šumi. A takvih stabala u navedenim godinama ima 3.000 evidentiranih, a ima i neevidentiranih izvaljenih stabala, što znači da je prethodni menadžment nešto radio, a ovaj hoće da uništi sve što se uništiti može", tvrdi Jasavić.
On je kao šumarski inspektor u aprilu ove godine, prije starta ciklusa reprodukcije potkornjaka, naložio NP ,,Prokletije“ da ukloni stabla izvaljena prethodne zime zbog snijega i vjetra, ali to nije realizovano.
Za Gazdićevu najavu da će se pobrinuti da do proljeća budu postavljene feromonske klopke, Jasavić je upitao zašto se čekalo naredno proljeće.
"Šta su radili od aprila 2023. do novembra 2023. kada ih je inspektor upozorio na gorući problem. Koliko je moglo da se u tom periodu postavi klopki? Ko će da odgovara za takav nemar?", pitao je Jasavić.
Efekti
Gazdić je na prezentaciji organizovanoj prošlog četvrtka kazao da niti Agencija niti Nacionalni parkovi nijesu pobornici sanitarne sječe koja, kako je kazao, ima previše negativnih aspekata na području koje je zakonom prepoznato kao najviši stepen konzervacije.
Jasavić je upitao ko su oni da određuju da li treba vršiti ili ne vršit sanitarnu sječu kad je, kako kaže, zakon tu decidan i to Zakon o zaštiti prirode na osnovu kojeg oni moraju postupiti, koji u članu 31 definiše zone i režime zaštite.
"U prvoj zoni zaštite koja predstavlja strogi režim propisano je da se sprovode zaštitne, sanacione i druge neophodne mjere u slučaju požara, elementarnih nepogoda i udesa, pojava biljnih i životinjskih bolesti i prenamnožavanja štetočina. Žalosno da je ovo jedan doktor šumarskih nauka ovo previdio", kaže Jasavić.
Prema njegovim riječima, zakon prepoznaje obavezu reakcije i u strogom režimu zaštite, dok su u drugoj i trećoj zoni znatno liberalnije.
"Sušike u NP ,,Prokletije“ su uglavnom u 2. i 3. zoni. Zato ukazujem da je ova opstrukcija od strane Agencije za zaštitu životne sredine samovolja direktora Gazdića koji nastupa sa pozicije sile mjesta koje pokriva, bez bilo kakvog utemeljenja u zakonima koje je dužan da sprovodi, što me duboko dovodi u sumnju da radi po nekom njemu znanom uputstvu da uništi jednu biljnu vrstu", naveo je Jasavić.
Sa druge strane, Gazdić je, naime, na okrugom stolu obrazložio da bi sanitarna sječa i izvlačenje posječene građe uticalo na uništenje izdanaka smrče koji su već krenuli. Drugi je, prema njegovim riječima, što posječena zona onda omogućava negativan efekat udara vjetra na zdrava stabla smrče koja zbog plitkog korijena postaje lakša meta olujnih vjetrova.
Jasavić kaže da bi razumio i ne bi zamjerio zbog takvih stavova da dolaze od nekih ekoloških aktivista koji nijesu šumarske struke, ali ne može da razumije ,,da jedan doktor šumarskih nauka poništava svoju struku“.
"Prvo bih ga pitao zna li on za smjer obaranja stabala kako bi se sačuvao podmladak, zna li za animalnu vuču. Na terenu je rekao da je podmladak jele krenuo što i jeste, ali ne smrče. Ne znam da li je gospodin primijetio da su na terenu gola stabla smrče bez četine pa ako vjetar dune isto će stradati zdrava stabla, kao i kada bi se sušike koje su još u dubećem stanju bile posječene, jer od vjetra štiti živa četina, a ne golo stablo", kaže Jasavić.
Ističe da je šuma živa materija kojom se mora gazdovati na održiv način. Tako se, navodi on, gazduje NP ,,Tara“ Srbija i ostalim gdje je gro površine pod šumom četinara.
"Moram i ovo ilustrovati i približiti laičkoj javnosti pa bih postavio jedno pitanje: zarazi se 1.000 ljudi korona virusom, da li tih 1.000 ljudi treba ostaviti u pet miliona da nesmetano funkcionišu i da umiru da ih niko ne sahranjuje? Takvo je stanje šume u NP ,,Prokletije“ Plav", zaključuje Jasavić.
I zaštita i korist
Prema Jasavićevim riječima, iskustvo iz BiH potvrđuje da je rješenje sanitarna sječa pa onda postavljanje feromonskih klopki, a da je taj recept primijenjen u Prokletijama kada je prvi put ukazano – danas ne bi došli do ovolikog problema.
On ističe da ne treba ni zanemariti ekonomsku stranu ovih suvih stabala.
U ovom momentu, kako kaže, njihova vrijednost na panju je 40 eura po kubiku. Suvih stabala trenutno ima 60.000 kubika, trostruko više nego proljetos, što je vrijednost od gotovo 2,4 miliona eura.
"Plus bi se lokalno stanovništvo zaposlilo, a ako bi se sve to pretvorilo u finalne proizvode došli bi do višemilionske koristi i to kroz obavezu da zaštitimo životnu sredinu i šumu. Spasili bi mlade izdanke od izbijanja požara, ,,osvijetlili ga“ da brže raste i dobili bi fantastične zelene površine. Time bi svi bili na dobitku – i Nacionalni park i lokalno stanovništvo, lokalna uprava, a i država Crna Gora. I to sve u skladu sa zakonima. Jedino što fali dobar domaćin da sve ovo pretoči u stvarnost, odnosno tri-četiri dobra domaćina na pozicijama koje su trenutno neefikasne", tvrdi Jasavić.
