Uprava policije ispituje navode šumarskog inspektora Hakije Jasavića koji je optužio Nacionalne parkove da su propustili da primijene zakonom predviđene obaveze i korake koji bi spriječili ubrzano sušenje četinarskih šuma, dominantno smrče, ali i molike, u NP Prokletije, do koje dovodi prenamnožavanje potkornjaka, vrste insekta koji se hrani u drvetu.
Jasavić je podnošenje prijave i pokretanje pitanja utvrđivanja odgovornosti za nastalu štetu i širenje ove vrste sekundarnih štetočina u šumama najavio prije nekoliko dana, nakon što se upravljač ovog zaštićenog područja oglušio o rješenja inspekcije da sprovedu sanitarnu sječu oboljelih stabala.
On je potvrdio Pobjedi da se prije dva dana odazvao pozivu Odjeljenja za suzbijanje privrednog kriminaliteta grupe Sjever gdje je dao izjavu ovim povodom i ukazao da je, kako smatra, počinjeno više krivičnih djela, koja obuhvataju nepostupanje po rješenju nadležne inspekcije, kao i propuštanje dužnih mjera sanacije, i time ugrožavanje opstanka pojedinih zaštićenih biljnih vrsta.
“Sada je na nadležnim organima da utvrde odgovornost za ekspanziju problema čije saniranje nije odmaklo sa mrtve tačke od 2020. godine, odnosno ko je tome sve doprinio, budući da Zakon o šumama i Zakon o zaštiti prirode predviđaju konkretne mjere u vanrednim prilikama, a nipošto ignorisanje problema”, kazao je Jasavić.
Ćutanje
Podsjetio je da je u aprilu ove godine podnio rješenje kojim je tražio sprovođenje sanitarne sječe i pravovremeno izvlačenje oboljelih stabala iz šume prije nego krene reprodukcija i širenje potkornjaka. Do danas, prema njegovim riječima, ne samo da Nacionalni parkovi, kao i upravljač NP Prokletije, nijesu sproveli rješenje, već su ga ignorisali, a pritom nijesu izjavili žalbu drugostepenom organu.
Prije rješenja izdatog u aprilu, gotovo dvije godine je pod znakom pitanja bila realizacija tendera za planiranu sanitarnu sječu u NP Prokletije. Taj tender je po odluci 42. Vlade Crne Gore iz decembra 2021. godine bio raspisan tokom 2022, obavljeno je rangiranje ponuda, ali nikada nije realizovan, jer su učesnici tendera uložili žalbe. Tender nije ni poništen, odnosno nije novo rangiranje, već je ostalo na tome da nije sproveden.
“Prije odluke o raspisivanju tendera, uvaženi su zaključci koje sam donio 2020. godine da se zbog velikog broja stabala izvaljenih zbog velikog snijega i jakog vjetra, mora sprovesti sanitarna sječa. Kako to nije učinjeno, problem se samo multiplikuje, a ove godine je za sedam mjeseci, prema vidljivim simptomima, utrostručena površina suve šume”, kazao je Jasavić.
Kontraargumenti
Uporedo, u javnosti traje polemika za i protiv sanitarne sječe. Nacionalni parkovi i Agencija za zaštitu životne sredine i ekološki aktivisti istrajavaju da, shodno evropskoj praksi, uključujući i direktive o staništima, ona nije primjenjiva u zaštićenom području jer bi ugrozila biodiverzitet i proizvela više štete nego koristi. Fokusiraju se pritom na nabavku feromonskih klopki i, prema najavama Agencije za zaštitu životne sredine, postavljanje dogodine na proljeće.
Jasavić je Pobjedi rekao da zakoni nedvosmisleno predviđaju mjere sanacije, uključujući i sanitarnu sječu i u zaštićenim područjima, kao krajnju mjeru za prevenciju od požara i širenja bolesti
“U pogledu prigovora i stavova ekologa zamolio bi ih da, ako ima nedorečenih normi, da se one otklone i promijene. Do tada, ne možemo se praviti da ne postoje ili se prema njima fakultativno odnositi po principu jedne godine može, druge ne. Najgora opcija je da se ništa ne preduzima i da dođemo u poziciju da samo možemo da konstatujemo bespovratnu štetu. Ko će onda za to da bude odgovoran? Da li treba sjutra i mene neko da pita zašto sam propustio da reagujem po zakonu, pod pretpostavkom da sam se pravio slijep kao da se ništa ne događa. Držim se svojih ovlašćenja i reda poteza. Kako su se ostali, i zašto tako ponašali, to neka utvrde nadležne institucije”, poručio je Jasavić.
Prema njegovim riječima, svaki sanacioni plan, pa i onaj koji uključuje sanitarnu sječu podrazumijeva ostavljanje dijela, odnosno procenta suvih ili srušenih stabala koji su važni za očuvanje biodiverziteta i šumskog ekosistema. To, kako kaže, uključuje i vrste insekata koje se hrane drvetom, a time podupiru i dalji hranidbeni lanac.
“Kada stvari izmaknu kontroli i godinama se ništa ne radi, pa čak ni validan monitoring - kroz adekvatno postavljanje feromonskih klopki o kojima se dugo priča – onda standardne mjere teško da mogu da daju rezultat. Ne oponiram ekolozima i zaštitnicima prirode, ali podsjećam na obavezu zaštite šuma prema mjerama koje mogu da daju rezultat i presijeku stihiju. U konačnom, ako ne reagujemo i ostanemo bez sastojina smrče, onda nećemo imati što da čuvamo, pa neće biti ni vrsta zbog čije zaštite se tako oštro, i protivzakonito, insistira na odbijanju sanitarne sječe”, kazao je Jasavić.
