Prilog u kome se govori o ugovaranju brakova i traženju „nevjesta“ po Albaniji, emitovan u premijernoj emsiiji „Gledajmo se“ na Televiziji Crne Gore, nije kritički obradio tu temu već je korišćen jezik stigmatizacije i diskriminacije žena, pri čemu su one prikazane kao „besplatna radna snaga“ i „roba“ kojom se trguje, rekli su Pobjedi iz institucije ombudsmana.
U emisiji čiji je urednik Sead Sadiković, jedan od aktera priče Milić Simonović iz Beransela išao je sa ekipom TVCG u Drač, da upozna potencijalnu nevjestu, jer su mu propali prethodni pokušaji da se oženi, a pokušava već 15 godina.
Požalio se da je u prošlosti bio prevaren, jer je dao novac – uzalud. Ovakav odnos prema ženi naišao je najstrožu osudu Crnogorskog ženskog lobija jer je, kako su ocijenili, promovisan oblik seksizma sa elementima trgovine ljudima, a žena podcijenjena kao ljudsko biće. Iz te organizacije na čijem je čelu Aida Petrović, smatraju da je nedopustivo da Javni servis ženu prikaže kao „robu“ koja treba samo da ispuni patrijahalne uloge.
Zamjerke
Iz Ombudsmana su dijelom saglasni jer u odgovorima za Pobjedu ocijenjuje da je u prilogu je korišćen jezik sa elementima stigmatizacije i diskriminacije prema ženama, što nije u skladu sa konceptom rodne ravnopravnosti i borbe za bolji položaj žena u društvu.
- Na neprimjeren način omalovažavaju se žene, podržavaju patrijarhalni obrasci zasnovani na uvriježenim ulogama polova koji ih stavljaju u podređen položaj, čime se u konačnom doprinosi diskriminaciji žena, prikazujući ih kao „besplatnu radnu snagu“ i „robu“ kojom se trguje. Posebno segmenti emisije gdje glavni akter govori o ranijim iskustvima (da je bio prevaren kada je dao novac za djevojku, da je sve postalo biznis, prevara i slično), što ostavlja utisak i prostor za sumnju o prihvatljivosti ugovorenih brakova, dopuštenosti plaćanja za te usluge, kao i jedinim rješenjem za sklapanje braka pojedinaca u ruralnim predjelima – ocijenjeno je iz ove institucije.
Međunarodni standardi, kako navode, uključuju slobodu medija da stvaraju programske sadržaje koji u cilju informisanja javnosti mogu biti šokantni, uznemirujući ili takvi da izazivaju negativne komentare.
Iz ombudsmana ne spore da je ova tema aktuelna i da ima značaj, ali nalaze mnogo zamjerki u smislu kako je ona predstavljena javnosti.
-Ne sporeći aktuelnost teme i njen značaj, nalazimo da se u pojediim djelovima priloga pojavljuju ozbiljne sumnje u zakonitost radnji i postupaka, zbog čega smatramo da ima prostora da nadležni državni organi provjere navode o „prevarama“, plaćanjima i drugim zloupotrebama koje dovode u pitanje slobodnu volju za stupanje u takav odnos – ističu u odgovorima.
Osjetljiva pitanja
Institucija Zaštitnika uvažava potrebu da se javno govori o osjetljivim pitanjima, tabu temama i sličnim sadržajima koji nijesu dovoljno prepoznati, osvijetljeni ili razumljivi građanima.
- Ipak smatramo da pomenuta priča i prilog iz emisije „Gledajmo se“ nijesu stavljeni u dovoljno kritički kontekst – kažu oni.
Nakon reakcija iz CŽL naša redakcija je konktaktirala i urednika emisije Seada Sadikovića koji u svemu ne vidi problem i kaže da u emisiji nema pomena o seksizmu, te da im to nije bilo ni na kraj pameti.
- Vodili smo se time da prikažemo stanje onakvim kakvo jeste i vjerujem da smo uspjeli u tome. To što nas, moguće, nijesu dovoljno dobro shvatili iz CŽL ili nijesu željeli da shvate, ja na to ne mogu da utičem – naveo je on.
Sadiković je istakao da su prikazali samo istinu, te da su ukazali na to da ljudi mogu biti prevareni. Zbog toga su, kako navodi, na bezbjedan način provjerili kako ide tok upoznavanja između potencijalne „nevjeste“ i zainteresovanog muškarca. Istakao je da akter priče Milić Simonvić nije nudio novac već je samo želio da se upozna sa ženom iz Albanije i da nema riječi o trgovini, već da se to naziva provodadžisanje.
Iz institucije ombudsmana smatraju da je dobro što je Sadiković za Pobjedu pojasnio namjeru i ono što su željeli da postignu, jasno osudivši pojave seksizma, trafikinga, prevara i drugih kriminalnih radnji u tom smislu.
- Ipak smatramo opravdanim reakcije javnosti i osjećaj da to nije doživljeno na način koji su autori priloga htjeli i koji nažalost nije do kraja prenio njihovu najbolju namjeru – istakli su oni.
Pohvaljuju želju novinara da nesvakidašnjim, drugačijim konceptom i pristupom odabranoj temi pokrenu debate od javnog interesa i istraže određene pojave.
- Snažno podržavamo medijske slobode u tom smislu, ali takođe apelujemo da se sa većim stepenom pažnje odnosi prema ovako osjetljivim temama, kao i da svi subjekti u društvu koji se bave ovim pitanjima učine više na podizanju svijesti javnosti, osnaživanju uloge žene i zaštite od svih vidova diskriminacije – zaključeno je iz institucije ombudsmana.
Edukovati novinare
Iz institucije ombudsmana poručili su da zaposleni u Javnom servisu treba dodatno da edukuju svoje zaposlene kada je riječ o osjetljivim temama, kako im se ne bi dešavali propusti.
Podsjetili su i na nedavni propust koji se desio kada je novinarka Jovana Božarić-Stanišić u Jutarnjem programu RTCG tokom razgovora na temu nasilja nad ženama kazala da one nekada same izazovu muškarca „da se ponaša kako ne treba“. Ona je to saopštila tokom razgovora sa koordinatorkom SOS telefona Biljanom Zeković.
- Nužno je da Javni servis, iz kog smo i nedavno imali neprimjeren komentar o položaju žena, kontinuirano edukuje zaposlene na temu prepoznavanja i suzbijanja diskriminacije i rodne ravnopravnosti – navode oni.
Dodaju da Komitet Ujedinjenih nacija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW komitet), Komitet Savjeta Evrope protiv nasilja nad ženama i porodičnog nasilja (GREWIO komitet), kao i Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije /ECRI/ kontinuirano ukazuju na potrebu da se u Crnoj Gori mora odlučnije raditi na smanjenju stereotipa i predrasuda o rodnim ulogama žena i muškaraca.
11
