Sugovornik iz Banskih dvora s kojim smo jučer razgovarali poručuje da ovaj potez nije nimalo pametan, da je jasno da je riječ o ispunjavanju naloga srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, kao protuteža Rezoluciji o genocidu u Srebrenici koju je podržala Opća skupština UN-a, te da se na taj način želi izvršiti pritisak na Hrvatsku.
A pritom rezolucija ne šteti Hrvatskoj - svima je u državnom vrhu jasno što se dogodilo u Jasenovcu, nitko ne negira stradanje Srba, Židova, Roma i Hrvata antifašista, dapače, svake se godine komemorira žrtve zločina počinjenih u NDH.
- U ovom trenutku bilo kakav napredak u bilateralnim odnosima nije moguć. Hrvatska ima manjinu u Crnoj Gori i ne trebaju nam nervozni potezi, ali treba čvrsto osuditi ovaj potez, voditi brigu o njihovom putu prema EU i štititi svoje interese - kaže nam izvor iz Vlade.
229
Rezoluciju je inicirao predsjednik skupštine Andrija Mandić, čelnik srpske proruske stranke i četnički vojvoda, a podržala ju je većina zastupnika Pokreta Evropa sad! premijera Milojka Spajića, kao i Mandićevi i zastupnici Milana Kneževića te Demokrate Alekse Bečića.
Kontrola štete
Mandić i Knežević su netom prije izglasavanja podnijeli amandman kojim se dodaju i logori Dachau i Mauthausen.
Povjesničaru Tvrtku Jakovini nije jasno zašto su dodana baš ta dva logora. U Mauthausenu jesu stradali tadašnji Jugoslaveni, ali po njemu bi Auschwitz trebao biti na toj listi prije nego Dachau, koji je prvi nacistički logor u Njemačkoj.
No jasno je, kaže Jakovina, da je stavljanje u posljednji čas njemačkih logora za cilj imalo balansiranje i pokušaj kontrole štete i određenog političkog ustupka onima u crnogorskoj vlasti koji su pomislili da bi Zagreb mogao burno reagirati na ovu nepotrebnu političku gestu.
- Parlamenti nisu mjesto za donošenje rezolucija o prošlosti jer oni ne prenose bolje i detaljnije stavove o prošlosti, nego politiziraju prošlost, i to se dogodilo sada u Crnoj Gori. Očito je rezolucija trebala izbalansirati crnogorsko glasanje o Srebrenici. Crnogorski parlament nije niti tijelo koje bitno utječe na stanje u crnogorskom društvu niti ima utjecaj na regiju generalno. Ovaj potez neće učiniti ništa na našem boljem i jasnijem sagledavanju prošlosti, nego je samo dodatno ispolitizirao tu prošlost - zaključuje Jakovina.
U posljednje četiri godine, dodaje Jakovina, hrvatsko-crnogorski odnosi nisu postali bolji. Utjecaj radikalne srpske opcije i SPC-a nije oslabljen, nego ojačan, i Crna Gora se trenutačno lomi između svog europskog puta i onih snaga koje smatraju da taj put treba ići preko Srbije.
- Da Srbija nije sebe dovela u izolirani položaj, čak i među manjim europskim državama koje u strahu od Rusije ne mogu naći razumijevanja za Beograd, i Crna Gora bi se više ponašala u skladu s prosrpskim interesima. No zbog pozicije Srbije, u Crnoj Gori još postoje vidljive struje koje nastavljaju s proeuropskim politikama, ali očito balansirane s onim strujama koje Crnu Goru ne vide bez bratstva s Beogradom i ne mogu zamisliti drugačiji put nego onaj koji će predvoditi Beograd - analizira Jakovina.
Nitko ne spori Jasenovac
Hrvatska se sada prema Crnoj Gori može postaviti onako kako se Slovenija postavila prema Hrvatskoj, da blokira njen put prema EU, što prema Jakovini ne bi bilo dobro jer to nije ni u interesu Hrvatske.
- Hrvatska je u EU, kao što je tada bila i Slovenija. Ako izaberete voditi ovakvu politiku koja će vašem jedinom europskom susjedu zasmetati, a koji vam pritom jedini može pomoći na EU putu, ali i blokirati vas, onda to baš nije inteligentno. U Hrvatskoj nitko osim radikala ne spori Jasenovac i u tom je smislu rezolucija nepotrebna jer nije niti nešto posebno vezana za Crnu Goru, a od svih ustaških logora jedino je Jasenovac mjesto koje barem jednom godišnje dobije nužni spomen. Cijeli državni vrh komemorira žrtve i to radi već godinama - zaključuje Jakovina.
Rezoluciju je jučer komentirao i premijer Andrej Plenković, rekavši da taj dokument šalje namjernu politiku podjele unutar te zemlje te da je riječ o instrumentalizaciji "jedne druge države u regiji", prenijela je Hina.
Plenković je rekao i da ta rezolucija šalje još goru poruku u pogledu međusobnog poštovanja i želje za dobrosusjedskim odnosima.
Primjerene mjere
Dodao je i kako je vladajuća većina u Podgorici donijela rezoluciju a da se nikad dosad nije bavila tom temom, te da je ona donesena kao odgovor na rezoluciju UN-a o genocidu u Srebrenici, pod instrumentalizacijom "jedne druge države u regiji".
Premijer je baš iz Dubrovnika, "koji je doživio velike strahote u vremenu agresije Miloševićevog režima, u kojima je nažalost tada sudjelovala i Crna Gora", poručio da će Hrvatska poduzeti mjere koje smatra primjerenima za ovakve poteze "instrumentalizacije parlamentarne većine" s ciljem narušavanja odnosa Zagreba i Podgorice.
- Umjesto da se bave svojim problemima i svojim pitanjima, pa i procesuiranjem ratnih zločina iz tog vremena, oni se bave temom za koju nisu pokazivali interes zadnjih osam desetljeća - zaključio je premijer naglasivši da oni koji žele ići prema članstvu u EU moraju voditi računa o dobrosusjedskim odnosima i međusobnom poštovanju.
