Božena Jelušić (URA) pitala je Mitrovića kako teku aktivnosti u vezi sa Prostornim planom Crne Gore.
"Do kojeg je stadijuma došlo donošenje Prostornog plana Crne Gore i na koji su način u njemu tretirana pitanja zaštite životne sredine", pitala je ona, konstatujući kako se Mitrović, nakon svega što se tokom prošlih godina dešavalo u toj oblasti, nalazi na čelu organizovanog haosa.
Mitrović je u odgovoru kazao kako Jelušić očigledno nije upućena.
"Vi očigledno ne pratite šta se dešava, a iz Vašeg nastupa vidim da vi baš i nijeste neki ekspert za prostorno planiranje i urbanizam. Prostorni plan, kao jedan od najvažnijih dokumenata, je u završnoj fazi, a rok za završetak je mart sljedeće godine", poručio je on.
Odgovorila je na to Jelušić.
"Suština mog pitanja ostala je neodgovorena, mi nemamo Prostorni plan. Komisija nije verifikovala ono što je do sad urađeno i to u najboljem slučaju može da se dogodi u formi nacrta iduće godine. Dakle, ne možemo imati Prostorni plan do marta", konstatovala je ona.
Ministar je na to uzvratio kako je cilj izrade prostorno-planske dokumentacije i da se naročito zaštiti životna sredina.
"Mi hoćemo da uvedemo ekološki urbanizam, a ako Vi mislite da to može odjednom, preko noći, to nije moguće. Najprije, nemamo stručnih kadrova, moramo da edukujemo ljude koji će da se bave ekološkim urbanizmom i biodiverzitetom", poručio je Mitrović.
Na Mitrovićevo reagovanje povodom izlaganja Jelušić reagovala je Daliborka Pejović (DPS).
"Treba da ste srećni kad imate poslanike i javne djelatnike koji na ovaj način otvaraju teme. I žao mi je što ste se na onaj način obratili koleginici Jelušić. Razumjela se ona u neke stvari ili ne, treba da je sreća za Vas što se ova pitanja pokreću", istakla je ona.
Rade na digitalizaciji
Daliborku Pejović je interesovalo i dokle je odmakla digitalizacija planskih dokumenata.
"Trenutno radimo na digitalizaciji prostorno-urbanističkih planova. Mislim da ćemo napraviti gigantski posao, jer to do sada niko nije uradio. Imamo problema jer u katastru nema dovoljno kvalitetnih podataka koje možemo da povučemo", istakao je Mitrović.
Pejović je kazala ministru kako od njega očekuje da preuzme odgovornost.
"Krenite više da donosite odluke. Nema više vremena za priče da sačekamo, da analiziramo. Toliko je raznih analiza do danas urađeno da je na Vama sad da donesete odluku i preuzmete odgovornost", ocijenila je Pejović.
Ona je Mitroviću kazala i kako ministarstvo na čijem je čelu nema isti odnos prema svim lokalnim upravama.
"Negdje forsirate donošenje lokalnih planskih dokumenata, a negdje ih odlažete po fiokama. Zbog toga Podgorica ima ozbiljan problem", dodala je ona.
Koprivica pitao za Damjanovića
U nastavku je uslijedilo pitanje ministru vanjskih poslova Đorđu Raduloviću, koji je ranije najavio odsustvo, pa je umjesto njega sjednici prisustvovao državni sekretar Ljubomir Mišurović.
Njemu je pitanje postavio Momo Koprivica (Demokrate), kojeg je interesovalo na osnovu kojih kriterijuma je Vesko Damjanović izabran za otpravnika poslova u Ambasadi Crne Gore u Beogradu.
"Damjanović je određen na osnovu zahtjeva vršioca dužnosti direktora Uprave policije Zorana Brđanina, u kojem je navedeno da se u cilju jačanja saradnje sa susjednim državama u borbi protiv prekograničnog kriminala ukazala potreba za određivanje saradnje na bilateralnoj osnovi", odgovorio je Mišurović.
Koprivica je rekao da nije jasno koje će poslove Damjanović obavljati u Beogradu.
"Ne bih se složio da Damjanovića ostvareni rezultati preporučuju Damjanovića za tu funkciju, niti da će njegovo imenovanje doprinijeti bilateralnoj saradnji dvije države u borbi protiv kriminala. Gospodin Damjanović je bio vršilac dužnosti Uprave policije onda kada je skinuta zabrana ulaska Veljku Belivuku u Crnu Goru. On ili je donio tu odluku, ili nije znao ili nije smio da se suprotstavi njenim donosiocima. Umjesto da bude izveden pred sud, on je nagrađen novim poslom", dodao je Koprivica.
On je poručio i kako opozicija ruši vlast jer se plaši "spiska koji je najavio Gabrijel Eskobar".
Da li Vlada opstruira projekte u Podgorici?
Poslanik DPS Miomir M. Mugoša je tokom današnje sjednice optužio ministrapoljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandra Stijovića kako je zaustavio projekat vodovoda u dijelu Lješanske nahije, zbog toga što se sljedeće godine održavaju lokalni izbori u Podgorici.
"Ova Vlada opstruira i gradnju dva bulevara u Podgorici, obustavljena je i gradnja vrtića u Bloku šest, zatvoren je Dom zdravlja u Zagoriču, nema saglasnosti Vlade za nabavku novih autobusa, ni za prodaju zemljišta, u Kapitalnom budžetu nema nijednog vrtića ili škole u glavnom gradu, iako su lokacije za te namjene opredijeljene. U Kapitalnom budžetu nemamo ni nastavak bulevara prema Tuzima, na 'spektakularan' način je objašnjeno zašto nema novca za Jusovaču", nabrajao je Mugoša.
Marko Milačić (Prava Crna Gora) ocijenio je kako je u proteklom periodu u pogledu koncesionog gazdovanja šumama na snazi bio "pljačkaški sistem", na šta je Stijović odgovorio kako na tom planu rade naročito ozbiljno, te da će biti formirano i novo preduzeće "Crna Gora šume". Stijović je kazao i kako će koncesioni ugovori isteći za godinu.
O eksploataciji šljunka
Da li Vlada namjerava da konačno stavi tačku na eksploataciju šljunka iz Morače, Stijovića je pitao Dragan Krapović (Demokrate).
"Očigledno je da je na pojedinim mjestima u Vladi priča o eksploataciji šljunka iskorišćena za bombastične medijske poruke u obračunu sa građevinskom mafijom. Hapse se ljudi, paradira se hapšenjima, izlaze u rekordnom rok. Medijski su eksploatisali ovu priču, možda i više nego što je "Bemax" eksploatisao korito Morače, pa ne bih volio da sve bude završeno po onoj narodnoj - pojeo vuk magarca", naglasio je Krapović.
On je istakao kako separacije i dalje rade na obali Morače, s obzirom na to da je na sjednicu došao direktno sa lokacije.
Ministar je na to kazao kako nije problem samo na obalama Morače.
"Tim pitanjem se bavimo od samog početka. Ne dešava se to samo na Morači, isti je problem sa Cijevnom, sa Tarom, sa Limom, Grnčarom. Na osnovu svih podataka, ustanovili smo da su ugovori bili samo ulaznica za nelegalnu eksploataciju šljunka i pijeska. Pojedine firme vrše eksploataciju iako nijesu nikad imale ugovor sa državom", odgovorio je Stijović.
Teško je, naglasio je Stijović, brzo se izboriti sa lošim činjenjem koje je trajalo decenijama.
"Imate sada situaciju da ljudi protestuju zato što više ne mogu da kradu. To su neki nonsensi koji su produkt onoga što je bilo dozvoljeno u prethodnom periodu", dodao je on.
Ako proteste doživljavate kao podršku - imate problem
Petar Ivanović (DPS) Stijoviću je postavio niz pitanja.
"Kako ocjenjujete izvještaj EK za poglavlje 11, zašto još nijesu isplaćena direktna plaćanja po hektaru, zašto poljoprivrednici i dalje plaćaju akcize na gorivo, zašto su stočari i mljekari nezadovoljni Vašim radom, zašto nijeste održali obećanje da će svi javni pozivi za IPARD biti objavljeni u trećem kvartalu ove godine", pitao je on.
Stijović je poručio kako je, imajući u vidu sve okolnosti, zadovoljan onim što je konstatovano u izvještaju EK.
"Više sam nego zadovoljan urađenim do sada, uzimajući u obzir okolnosti u kojima smo radili i obavezama koje smo naslijedili od bivše vlasti, a odnose se na nerealizovane aktivnosti iz evropske agende", istakao je on.
Netačno je, dodao je, i da su stočari i mljekari nezadovoljni.
"Nije istina da su nezadovoljni radom ministarstva i ministra, jer u nama prepoznaju odgovornog partnera", rekao je Stijović, dodajući i kako će subvencije biti isplaćene do kraja godine, pri čemu je 50 odsto njih već realizovano.
Stijović je saopštio i da poljoprivrednici mogu da podnesu zahtjeve za povrat akciza na gorivo.
Ivanović je istakao kako ministrovi navodi nijesu tačni, te da ne može opozicija biti kriva što se to ministarstvo ne bavi svojim poslom.
"Nepotrebno dugo ste odlagali direktna plaćanja po hektaru, poljoprivrednici su nezadovoljni zbog akciza, stočari i mljekari jasno su iskazali nezadovoljstvo Vašim radom. Oni Vas slušaju, pa neka daju svoj komentar. Ako ste njihove proteste shvatili kao podršku, mislim da imate elementarni problem razumijevanja značenja pojedinih termina", uzvratio je on.
Umjesto meritokratije - partijski kadrovi
Na kraju današnjeg zasijedanja, pred poslanicima se pojavio ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić, kojeg je Danijel Živković (DPS) pitao o intenziviranju zapošljavanja u pojedinim državnim preduzećima, poput EPCG, CEDIS, koja su naročito izražena - kako je istakao - od aprila.
"Da li se u ovim kompanijama desilo nešto novo što mi ne znamo, u smislu obima posla? Tamo je zaposleno skoro hiljadu ljudi u sedam - osam mjeseci. Šta se to desilo", pitao je on.
Bojanić je podsjetio kako je nedavno i sam konstatovao pomenuti problem.
"Ja sam na nedavnoj press konferenciji rekao da nijesam srećan jer u nekim kompanijama raste broj zaposlenih, a da prihodi opadaju ili stagniraju", istakao je Bojanić.
On je dodao i kako trenutno pokušavaju da nadoknade u menadžmentima svih državnih kompanija "dovedu u red".
Živković je na to odgovorio kako državnim preduzećima rukovode "provjereni partijski kadrovi", podsjećajući pritom kako je Ministarstvo kapitalnih investicija konstatovalo da je uočen drastičan rast zarada u EPCG, Rudniku uglja, CEDIS-u, CGES i Luci Bar.
"Premijer nam je ovdje na početku mandata rekao da će se ovdje poštovati isključivo meritokratski sistem, da više nećemo imati sistem zasnovan na partijskim zaslugama. Demant je stigao upravo kroz ponašanje ove Vlade, kroz imenovanja u pomenutim privrednim društvima. Ne znam da li ste Vi kao ministar bili saglasni sa tim ili ne, ali se na čelnim pozicijama u tim preduzećima nalaze provjereni partijski kadrovi", dodao je on.
Bojanić najavio niz projekata
Miloš Konatar (URA) pitao je Bojanića koje su kapitalne investicije u saobraćaju i energetici planirane do 2024. godine.
"Pričajmo o konkretnim stvarima, šta je to što će da se radi u Crnoj Gori u naredne tri do četiri godine", rekao je on.
Bojanić je poručio kako se u oblasti željezničke infrastrukture izdvaja nabavka mehanizacije za održavanje građevinske i elektrotehničke infrastrukture, remont 20 kilometara pruge, te sanacija 13 mostova i osam tunela, uz nabavku tri motorna voza koji bi se koristili za lokalni saobraćaj.
Slijedi, između ostalog, i rekonstrukcija puteva Pljevlja - Metaljka, Mojkovac - Lubnice, Rožaje - Špiljani, Danilovgrad - Podgorica, dionice na putu Berane - Kolašin, Cetinje - Čevo - Nikšić, Mateševo - Kolašin, Podgorica - Tuzi, Debeli brijeg - Herceg Novi, te zapadna obilaznica u Podgorici.
"Ostajemo posvećeni realizaciji projekta autoputa, prioritetno na dionici Mateševo - Andrijevica i dalje ka granici sa Srbijom", istakao je Bojanić.
Iz oblasti energetike, kako je kazao Bojanić, u planu je vjetroelektrana Gvozd, Briska gora, te Brajići i Velje brdo.
Uskoro opširnije.
