Izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, na prijedlog Božene Jelušić, od maja 2023. godine će rukovodioce birati školski odbori.
Na taj način će se decentralizovati izbor direktora i oduzeti diskreciono pravo ministra na izbor direktora.
''Nakon što Zakon počne da se primjenjuje, više neće biti moguća sječa direktora, kao što je to za svoga mandata učinila bivša ministarka Vesna Bratić'', kazala je Pobjedi Božena Jelušić.
Ona je kazala da će svi koji su sada imenovani nastaviti da rade.
''Kada bi se dogodila „sječa knezova“, morale bi da se daju nove odštete a to nikome nije cilj'', precizirala je ona.
Jelušić je kazala i da sadašnji direktori mogu biti izabrani ponovo ako ulože napor a to će procijeniti roditelji, školski odbori.
Pretrpljena šteta
Ovu promjenu je pozdravio Centar za građansko obrazovanje, koji već nekoliko godina djeluje u tom pravcu.
U toj NVO smatraju da ove izmjene vode depolitizaciji obrazovnog sistema, koji je ogromnu štetu pretrpio zbog odredbe da direktore bira i razrješava ministar.
''CGO izražava nadu i da će Ministarstvo prosvjete biti odgovorno u imenovanju predstavnika koji zastupaju javni interes, a ne interese bilo koje pojedinačne strukture, pa da će shodno pristupiti i promjeni pojedinih članova ovih odbora koje je postavila bivša ministarka Bratić'' saopšteno je juče iz te organizacije.
Poslanica Ure Božena Jelušić je još prije dvije godine podnijela amandman kojim je tražila da direktore ubuduće biraju odbori škola, a ne Ministarstvo, a nakon inicijative CGO.
Isticali su da je proces imenovanja direktora zasnovan na partijskoj pripadnosti a ne na zaslugama.
Iz Ure je juče saopšteno da donošenje ovog zakona ima za cilj obezbjeđivanje uslova za efikasnije funkcionisanje školskih i upravnih odbora, kao i ostvarivanja kvalitetnijeg rukovođenja radom obrazovno-vaspitnih ustanova.
''S druge strane, interesi Ministarstva su zaštićeni postojanjem njihovih predstavnika u organima upravljanja u školskim ustanovama. Školski, odnosno upravni odbori svojim sastavom obezbjeđuju objektivniji pristup prilikom donošenja odluke o izboru i razrješenju direktora ustanove i mogu dati pravu ocjenu stručnosti kandidata, zato što su kompetentni i bliže upoznati sa radom kandidata'' ističe se u saopštenju.
Smanjenje korupcije
Očekuje se, tvrde iz GP Ura, da se može očekivati smanjenje stepena korupcije i političkog uticaja u obrazovanju, a time i kvalitetnija društvena slika i život građana.
Da direktore škola bira ministar, a ne školski odbor odlučeno je 2012. godine za vrijeme mandata Slavoljuba Stijepovića, koji je bio ministar prosvjete.
Takav način izbora direktora je omogućio i Vesni Bratić da na rukovodeće pozicije postavlja podobne i koristi diskreciono pravo, bez obzira na kvalitet i reference ostalih kandidata.
To pravo je obilato koristila i prilikom produžavanja v.d. mandata direktorima.
Prema Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, vršilac dužnosti direktora može biti imenovan najduže na period od šest mjeseci.
Kontroverze
Kako su masovna imenovanja obavljena sredinom jula prošle, a mandati vršiocima dužnosti su isticali u januaru ove godine, u skladu sa zakonom, dva mjeseca prije isteka tih mandata, veliki broj škola sredinom novembra prošle godine raspisuje oglas za mjesto direktora škole.
Ministarka Bratić sredinom januara ove godine donosi nova rješenja o imenovanju vršilaca dužnosti direktora škole i u velikom broju slučajeva bira iste ljude, iako je zakon jasan da „ministar imenuje vršioca dužnosti direktora najduže na period do šest mjeseci“.
Ona je i deset dana prije izbora nove vlade, 18. aprila, donijela novo rješenje, ovog puta o izboru direktora, pozivajući se na konkurs raspisan pet mjeseci ranije i koji je, prema Zakonu o radu, morao biti zaključen ili izborom direktora ili poništavanjem konkursa 15. januara 2022. godine.
Mandat ministarke Bratić od samog početka pratile su brojne kontroverze i nepoštovanje procedura i zakona.
Nakon usvajanja izmjena Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, krajem maja prošle godine, kojima su Bratić otvorena vrata za sprovođenje akcije „sječe direktora“ u procesu smjenjivanja direktora njen resor je povukao brojne sporne poteze.
Jednim te istim, cirkularnim, rješenjem ministarka je smijenila oko 160 direktora stavljajući im svima na dušu da nijesu formirali školske odbore, za što je bilo neophodno da Ministarstvo delegira svoje predstavnike, što nije učinilo.
Nakon razrješenja, oko 160 direktora/ica škola su pokrenuli sudske sporove, a sudovi već uveliko donose presude da su direktori škola prošle godine smijenjeni mimo zakona.
Ministarstvo prosvjete saopštilo je da će šteta po budžet po osnovu svih okončanih postupaka koje protiv države vode smijenjeni direktori obrazovnih ustanova dostići oko 300.000 eura.
Zbog toga će zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore nakon Nove godine podnijeti tužbu protiv bivše ministarke Vesne Bratić tražeći da plati odštetu zbog donešenih presuda u korist smijenjenih direktora škola. Tražiće od nje iznos koji je isplaćen za pravosnažne presude u posljednjih pola godine.
Trenutno se vodi 140 sudskih postupaka. Donešeno je više od 60 prvostepenih presuda u korist razriješenih direktora i deset je pravosnažnih, izvršnih presuda. Procjenjuje se da ukupno ti troškovi postupaka iznose oko 50.000, te da bi dodatno imali eventualni trošak izvršenja pravosnažnih presuda na oko 25.000.
Centar za građansko obrazovanje podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv bivšeg rukovodstva Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta na čelu sa Vesnom Bratić, zbog organizovane zloupotrebe službenog položaja.
Advokat Mihailo Volkov, koji je pravni zastupnik 107 direktora, SDT-u u oktobru podnio je krivičnu prijavu protiv Bratić zbog sumnje da je počinila krivično djelo zlupotreba službenog položaja.
Volkov je ranije u više navrata komentarisao da se mora pokrenuti postupak protiv Bratić kako bi odgovarala zbog pričinjene štete i da to bude nauk budućim ministrima koji će obavljati ovu funkciju. Smatra da kada se desi da neko ko se bahati sa pozicije vlasti, da treba da vrati u budžet određenu sumu novca, da dobar dio života posveti plaćanju svoje greške, onda će se u narednom periodu zapitati kako se vrši vlast.
Ministarka Bratić poručivala je za svog mandata da su smjene nužne kako bi se depolitizovao školski sistem. Ubjeđivala je javnost da više neće biti potrebna partijska knjižica kao uslov da neko bude na direktorskoj funkciji.
Pojedini poslanici opozicije su u Skupštini javnosti predočili dokaze da su nova direktorska mjesta dijeljena po dubini, između partija. Objelodanili su tabelu gdje je sve to urađeno po Dontovoj formuli, te su je time demantovali.
Bratić: Nečuveno i presedan
Bivša ministarka Bratić, komentarišući najavu tužbe, kaže da je to ,,nečuveno i presedan“ da podnese tužbu protiv nje zbog izgubljenih 300.000 eura u postupku protiv smijenjenih direktora.
''Nečuveno je da zaštitnik imovinskih prava i odnosa u ime države tuži predstavnika institucije kojeg nikada nije zvao kada se radilo o postupku. Dakle, sudovi su presudili, neki jesu a neki nijesu, u korist smijenjenih direktora, i to ne da se vrate na posao, jer posao nijesu izgubili, već su samo izgubili poziciju na kojoj su bili i to zakonito'' kazala je Bratić za TV Prva.
