Na listi čekanja za presađivanje organa, prema podacima Kliničkog centra, nalazi se 50 potencijalnih primalaca bubrega koji zahtijevaju dodatno ispitivanje, dok šest osoba čeka na jetru, a jedna na srce – kazala je za Pobjedu direktorica te zdravstvene ustanove dr Ljiljana Radulović.
Kada su u pitanju djeca, prema njenim riječima, do sada je transplantacija bubrega urađena kod njih osmoro, dok su dvoje mališana na listi kao potencijalni primaoci, a četvoro je u procesu praćenja.
''U suštini imamo nultu listu što se tiče pedijatrije, jer prvo dvoje djece zbog urođenih anomalija nisu u ovom trenutku adekvatni primaoci bubrega, a ovo četvoro je stabilno '' kazala je dr Radulović.
Bez operacija
Ona ističe da je posljednja transplantacija bubrega u Kliničkom centru urađena 7. decembra 2019. godine. Razlog je, prekid ugovora sa Hrvatskom čiji je tim ljekara sa našim stručnjacima obavljao te intervencije. Situaciju je dodatno, kaže dr Radulović, usložila i epidemija korona virusa. Pobjedi iz Fonda za zdravstveno osiguranje nisu odgovorili da li i koliko pacijenata je u tom periodu upućeno u inostranstvo za presađivanje organa i koliko je novca za to izdvojeno. U međuvremenu, sve veći broj osoba kojima je potreban bubreg odlučuje se za samostalnu borbu i prikupljanje novca za operaciju van Crne Gore.
Dr Radulović nije željela da komentariše sve učestalije kampanje za prikupljanje novca istakavši da ne zna zašto pacijenti na taj način žele da ostvare transplantaciju organa.
Naša sagovornica naglašava i da niko sa liste za bubreg nije hitan pacijent i poručuje da se uskoro očekuje finalizacija ugovora sa Hrvatskom i ponovno uspostavljanje saradnje sa Kliničko bolničkim centrom Rebro iz Zagreba.
''Mislim da je jedino medicinski ispravan način da to urade sada kada se reguliše odnos sa Kliničko bolničkim centrom Rebro iz Zagreba i da poslušaju naš savjet da sačekaju da ove procedure ponovo počnu da se rade u Kliničkom centru'' kazala je dr Radulović.
Transplantacija, kako objašnjava, nije hitna procedura, da se u ovom trenutku nekome spašava život.
''Zato postoji priprema pacijenata, pa nakon toga transplantacija. Ovdje se ne radi o hitnoj proceduri, nikome život nije ugrožen. Ako smo na pragu da sve ovo riješimo mislim da je jedino medicinski ispravan potez sačekati'' smatra dr Radulović.
Ona očekuje i da nam nakon obnove saradnje u jednom trenutku neće trebati konsultanska pomoć hrvatskih ljekara već da će se u Kliničkom centru presađivanje bubrega obavljati samostalno.
''Problem prekida ove saradnje je i to što su naši doktori zahvaljujući ranijem iskustvu sa hrvatskim kolegama iz KBC „Rebro“ bili jako blizu toga da postanu samostalni u smislu anestezioloških i nefroloških praćenja kao i same hirurške procedure. To je još jedan od razloga zašto je načinjena šteta prekida kontinuiteta obavljanja transplantacije u KCCG. Opet ćemo se vratiti jedan korak unazad, ali se nadamo da ćemo u nekom skorijem vremenu, kada ponovo vratimo transplantaciju kao rutinsku proceduru, u jednom trenutku to raditi bez konsultanata'' kazala je dr Radulović.
Moramo dati da bi dobili
Crna Gora sredinom 2018. godine postaje članica Eurotransplanta preko Hrvatske, čime je crnogorskim pacijentima, data mogućnost da im organi za presađivanje postanu dostupniji, a vrijeme čekanja na transplantaciju manje. Ipak, da bi naši građani dobili organe, potrebno je i da ih i mi dajemo. Do sada su, međutim u našu zemlju urađene svega dvije kadaverične transplantacije, odnosno presađivanje organa sa moždano umrle osobe.
Prva je urađena u decembru 2013, kada su zahvaljujući humanosti građanke iz Bara, spasena tri života. Druga kadaverična transplantacija urađena je u septembru 2018. godine, kada su od Beranca koji je bio vlasnik donorske kartice uzeti srce, jetra, pluća i dva bubrega.
Proteklih godina bilo je dosta polemike oko zakona koji uređuje ovu oblast. Naime, 2016. godine usvojen je Zakon kojim se uključuje pretpostavljena saglasnost, ali je porodica imala zadnju riječ. S obzirom na to da taj Zakon nije dao rezultate, tri godine kasnije krenulo se sa izmjenama, kojima je precizirano da se porodica više neće pitati, te da ukoliko je osoba za života dala saglasnost organi će se uzimati. Uprkos tome, u ovih godinu i po nije urađena nijedna kadaverična transplantacija. Takođe, ni ugovor sa Hrvatima nije produžen u decembru 2019. iako je to najavljivano. Obnovu su nedavno dogovorili u Ministarstvu zdravlja i Kliničkom centru.
Donorsku karticu potpisale četiri osobe sa sjevera
Donorsku karticu u posljednjih godinu i po od izabranog doktora uzele su svega četiri osobe i to iz sjeverne regije, dok je jedna, kako su Pobjedi ranije rekli iz Ministarstva zdravlja, opozvala saglasnost za davanje organa.
Prema svjetskoj statistici potrebno je da makar 20 odsto stanovnika budu potencijalni donori, da bi sistem transplantacije organa bio održiv.
Iz Ministarstva su ranije objasnili da do sada nije bilo značajnije izraženo interesovanje građana za davanje saglasnosti za ovaj postupak kod izabranog doktora s obzirom na činjenicu da je posljednje zakonsko rješenje koje tretira ovu oblast stupilo na snagu neposredno prije izbijanja pandemije korona virusa, te da je fokus pomjeren na ovaj globalni javno-zdravstveni izazov.
Donorske kartice, kako podsjećaju iz ovog Vladinig resora uvedene su 2012. godine kada je urađeno prvo presađivanje bubrega u Kliničkom centru i usvojen Zakon o presađivanju djelova ljudskog tijela u svrhu liječenja.
Tada je, u prvih nekoliko mjeseci kampanje, donorske kartice kod izabranih ljekara potpisalo 165 pacijenata. Četiri godine kasnije, Crna Gora imala je oko 300 donorskih kartica, odnosno građana koji su, u slučaju moždane smrti, zavještali svoje organe.
Međutim, usvajanjem novog Zakona u novembru 2019. te donorske kartice prestaju da važe i uvode se nove.
Kada je mozak mrtav i osoba je mrtva
Nakon obnove ugovora sa Hrvatskom, krenuće se, kaže dr Radulović u kampanju u cilju promjene svijesti građana o značaju doniranja organa.
Ključno je ističe ona, i precizno definisati što je kadaverična transplantacija kako bi zaživjelo presađivanje organa sa moždano umrle osobe.
''Potrebno je da se promijene mnoge stvari, zakonski okviri, da se oformi jedan pravni okvir na koji način će se tačno odvijati kadaverična transplantacija. Treba da sprovedemo kampanju da poboljšamo svijest građana o tome koliko je bitna kadaverična transplantacija'' kazala je čelnica Kliničkog centra.
Dr Radulović objašnjava i da je moždana smrt jednaka smrti, odnosno da je osoba mrtva kada je mozak mrtav.
''Procjena moždane smrti radi se svakodnevno u cilju postavljanja dijagnoze letalnog ishoda, a ne samo kada je potrebna transplantacija. Možemo da uradimo reanimaciju srca, pluća, da održimo proces disanja uz pomoć respiratora. Dakle, ostale organe možemo da održimo vitalnim da bi taj pacijent bio kadaverični davalac'' kazala je dr Radulović.
Kadaverična transplantacija smanjiće vjerovatnoću trafikinga
Dr Radulović ističe da će kadaverična donacija, svojom definicijom smanjiti vjerovatnoću trafikinga organa i trgovine ljudi.
Svaki deseti organ u svijetu, kako ističe je organ koji je ili bio rezultat trafikinga ljudi ili organa. Sve to podstaklo je zemlje da potpišu Istanbulsku deklaraciju među kojima je i naša zemlja.
''U njoj se kaže i da svaka zemlja treba da napravi svoju nacionalnu listu da će sama određivati koji su pacijenti prioritetni, koji mogu da sačekaju te da će insistirati na regionalnoj saradnji, jer ona uvijek ima način povezivanja zemalja. Mi težimo jednom pravnom uređenju gdje nećemo ući ni u sivu ni u crnu zonu. Želimo da imamo transparentnu listu transplantacije, potpuno definisan protokol i donatora i primaoca organa. Na taj način mi smo odabrali povratak Hrvatskoj kao jedino ispravnom pravnom sistemu'' rekla je dr Radulović.
Na pitanje da li ima informaciju da li je neko iz Crne Gore pokušao da „na crno“ nabavi bubreg, s obzirom na to da su se u javnosti ranije pominjali navodi da se dešava da se taj organ traži u Indiji, Pakistanu, Bjelorusiji (koje nisu potpisnice Istanbulske konvencije) dr Radulović je rekla da nema.
Ona se nada da to u našoj zemlji ne postoji.
