Jin je, na konferenciji „EU, Kina i Zapadni Balkan: Izazovi i perspektive za dalju integraciju“ koja je održana u kancelarijama EU Info Centra u organizaciji Ekonomskog fakulteta, rekao da su Zapadni Balkan, Kina i SAD otvoreni da unaprijede saradnju i da ta saradnja otvara mnoge mogućnosti tako da svi imamo korist od toga. Kako je rekao, odnosi između Crne Gore i Kine su zasnovani na kvalitetnom uzajamnom povjerenju.
- Iako su istorijski posmatrano postojale prepreke ka saradnji, Kina je podržavala napore Crne Gore ka pristupanju EU. Isto tako, i Crna Gora je uvijek podržavala Kinu. Postoji politički koncenzus vođa u Crnoj Gori i Kini. Dva premijera se često čuju telefonom i održavaju pisanu komunikaciju. Drago nam je da Crna Gora ide ka tome da postane članica EU - rekao je ambasador Jin.
Kako je rekao, postoji i korist između odnosa, te da je politička saradnja Crne Gore i Kine doživjela veliki razvoj kada su podržali rano pridruženje Crne Gore EU.
- Naša saradnja se fokusira na energetiku i nadamo se da ćemo moći da pružimo podršku vašem ekonomskom potencijalu. Naša saradnja potvrđuje naše povjerenje u vašu stabilnost - rekao je on. Kina je, zaključuje, otvorena sa saradnju sa EU u smislu pomoći zemljama Zapadnog Balkana.
Na konferenciji su govorili i profesorica na Ekonomslom fakultetu Dragana Jaćimović, savjetnica glavne pregovaračice za pristupanje Crne Gore EU Dragana Marković, predsjednik Atlantskog savjeta Savo Kentera, a preko video linka uključila se i šefica delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa, Frank Schimmelfennig iz ETH Cirih i Kong Tianping sa kineske akademije socijalnih nauka.
Jaćimović je rekla da je cilj seminara da razmotri da li i u kojoj mjeri prisustvo Kine može da utiče na odnose između EU i zemlje Zapadnog Balkana.
- Politika proširenja je jedan od najuspješnijih politika EU koja je donijela nevjerovatan prosperitet i razvoj. To je najmoćniji instrument koji ima EU da obezbijedi mir i stabilnost - rekla je Jaćimović.
Pitanje koje se postavlja je kako se nositi sa globalnom igračima na Zapadnom Balkanu.
Ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa kazala je da je od Samita u Solunu Evropskoj uniji jasno da je budućnost Balkana u EU.
- Kina je jedan od najvažnijih partnera EU. Ona je istovremeno partner sa kojima EU mora pronaći ravnotežu interesa. Kako je rekla, Crna Gora i druge zemlje Balkana su izabrale ulazak u EU kao svoj strateški cilj. Važno je zapamtiti da EU ne postavlja samo standarde koje Crna Gora treba samo da štrikira, jer nudi i ruku pomoći kada situacija postaje teška - rekla je Popa.
To se, kako je rekla, pokazalo u koronakrizi, kada su obezbijedili maske, opremu i sve što je bilo neophodno za pomoć.
Na Crnoj Gori je, smatra Popa, da upravlja odnosom sa Kinom u svoju korist.
Dragana Marković kazala je da ovo je važna geopolitička tema.
- Ovim akcijama se podstiče dijalog između akadaemske zajednice širom svijeta. Crna Gora i Kina obiljevažaju 15 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa, a država se približava integracijama u EU. Crna Gora teži najvećoj saradnji na svim meridijanima. Kina je nakon proglašenja nezavisnosti priznala našu zemlju. U uslovima koronavirusa pružena je velika pomoć našoj zemlji i ostatku regiona od EU i Kine - navela je ona.
Kako je rekla, ako se osvrnemo na ulogu EU ona ostaje veoma izražena.
- Evropska unija odražava saradnju i sa najvećim svjetskim silama poput Kine i SAD. Poseban značaj unija ima i u kontekstu globalne trgovine jer članice EU čine oko 15 oststo glavnog uvoza i izvoza. Dodatna inicijativa 17 plus je pokazala svoju važnost za saradnju Kine i zemalja Zapadnog balkana odnosno Evrope i Azije - kazala je ona.
Kako je istakla, interes Crne Gore i našeg regiona je da pristupimo EU ali to nije samo naš interes nego i interes same unije.
- Naš region je kao jedna kapija Evrope i interesna je sfera velikih globalnih subjekata - naglašava ona.
Posebno je istakla i da je velika podrška građana Crne Gore za pristupanje EU, i iznosi 85 odsto. Naša zemlja je, kaže, u ranoj fazi prihvatila novi metodologiju Evropske unije ali i potvrdila svoj put ka pristupanju.
Frenk Schimmelfennig rekao je da misli da je jasno da uprkos nekoliko revidiraja stretegije proširenja EU i podešavanja instrumenata EU, sam proces ostao dosta stabilan tokom vremena.
- Javno mnjenje je ranije u većoj mjeri podržavalo proširenje nego sada, ova politika je bila bolja 90-ih i 2000-ih i treba da utvrdimo šta se to do sada promijenilo. Postoji skepticizam kada su u pitanju zemlje koje treba da uđu u EU a koje se smatraju siromašnijm od prosjeka država u koje su već u EU. Proširenje je pod uticajem euroskepticizma i u samoj EU. Ima dosta anti EU sentimenta koji se koristi kao pitanje proširenja, prijeti se referendumima kako bi se građani mobilizovali u smislu integracija a to nije do Zapadnog Balkana nego je to loša sreća što se proces pristupanja odvija kada je na sceni skepticizam - kazao je on.
Kako je rekao, ono što se promijenilo u procesu integracije u EU je potpuno drugačiji geoplotički kontekst u kome se proširenje dešava.
- Rekao bih da se čini da se ZB našao u balansu u smislu proširenja jer sa jedne strane imamo domaću politizaciju i geopolitičku konkurentnost gdje EU ima interes da inregriše region, a sa druge strane imamo skepicizam i razmatranje regiona oko pristupa EU, što sprječava da EU smatra ingeraciju regiona kao svoj prioritet - rekao je on.
Kong Tianping kazao je da u Kini nikada ne koriste termin Zapadni Balkan u zvaničnim dokumentima te da je taj termin izmislila i kreirala EU za potrebe proširenja.
- U Kini koristimo izraz Balkan ili oblast bivše Jugoslavije. Regija ZB je istorijski bure baruta, regon je bio pun krvi sukoba i rata, svjedočio je Prvom,Ddrugom balkanskm ratu, Svjetskim ratovima i ratu nakon raspada Jugoslavije. ZB je dio tržista u razvoju jer se zemlje ZB kreću ka evropskoj ekonomiji - rekao je on.
Savo Kentera je rekao da vjeruje da Kina nema razloga da se miješa u unutrašnja pitanja u Crnoj Gori.
- Suviše smo mali da bi jednu Kinu interesovali da se miješa u našu unutrašnju politiku i ne samo našu nego cijelog Zapadnog Balkana - rekao je on.
Kazao je da moramo biti obazrivi da ne zaboravimo i ulogu koju EU ima ne samo tokom kovid krize nego i u drugim situacijama.
- Ne smijemo da mislimo da nas je samo Kina spasila u određenim situacijama. Kina je samo koristila sporost EU i uskočila da pomogne radi pozicioniranja sebe u svim zemljama EU. Moramo biti obazrivi da ne upadnemo u zamku a EU, mora imati mehanizam da reaguje brže, ako ne budu to uradili, ne mogu da se ljute ako Kina, Rusija ili neki drugi igrač zauzme poziciju na prostoru ZB - kazao je Kentera.
Zaključio je da mi kratkoročno možemo imati veću korist od Kine ali dugoročno moramo da promislimo kako dalje da djelujemo i kako da se postavimo.
