Televizija E je o dilemama u vezi sa ekonomskim državljanstvom razgovarala sa evropskom poslanicom Elenom Jončevom i Armandom Artonom, vlasnikom jedne od kompanija koja trguje ekonomskim državljanstvima u svijetu, uključujući i Crnu Goru.
Jončeva, oštra kritičarka Bojka Borisova, bivšeg premijera Bugarske iz koje i sama dolazi dugogodišnju karijeru novinarke zamijenila je mjestom u Evropskom parlamentu. Kroz predloge i debate bavi se i pitanjem ekonomskog državljanstva. Kaže da iz svega što je vidjela, uz kontrolne procedure, programi ekonomskog državljanstva mogu donijeti dobrobiti državama.
- Mislim da je to dobro. Zbližava ljude u svim životnim sferama, ekonomiji, kulturi. To je nešto pozitivno. čak i ako ste krajnje pragmatični, ne vidim zašto bismo ga kritikovali - zaključuje Jončeva.
Armand Arton ima dugododišnje iskustvo sa ekonomskim državljanstvima i objašnjava da se ta, kako je nazivam industrija, dramatično brzo razvijala u posljednje dvije decenije.
- Kao i svaka industrija koja tako brzo raste, privlači pažnju i potrebna joj je regulacija. Apsolutno vjerujemo kako je nužno da ova industrija preživi, mijenjajući se. To je na neki način i preporuka koja dolazi iz parlamenta. Neke programe potrebno je modifikovati, dju dilidžens (dubinsku analizu prije dodjele državljanstva) treba standardizovati, a mnoge kompanije koje nemaju regulisane procedure ne treba ni da se bave ovim poslom. Trebalo bi da im bude zabranjen ulazak u ovu industriju - objašnjava Arton.
Kaže kako su se mnoge dileme u vezi sa ovim programima i javile zato što je omogućeno da, kako kaže, i taksi vozači promovišu ovaj posao. To je, dodaje, znak da su stvari krenule u lošem smjeru.
- Što se Crne Gore tiče, vjerujem da su građani vidjeli napredak koji je ekonomsko državljanstvo donijelo na sjeveru zemlje. Više od sedam hotela je izgrađeno, ili je gradnja u toku, i ništa od toga se ne bi dogodilo da nije ekonomskog državljanstva. Jug zemlje je uvijek destinacija koja se bira, ali program je i kreiran kako bi se privukle investicije i obezbijedilo zapošljavanje na sjeveru. Vjerujem da posao nije završen. Vlada Crne Gore treba da se izbori za najmanje dvije hiljde prijava, računajući od početka programa. Da bi svi hoteli bili završeni i da bi se omogućilo zapošljavanje. Ako se sada stane, prije nego se dostigne puni kapacitet programa biće to samo polovično urađen posao. O svemu je potrebno podrobno razgovarati – kaže sagovornik TVE.
Ističe pozitivan primjer karipske države Sv. Lucija koja je ekonomsko državljanstvo uvela 2015. godine. Kaže kako su sedam godina kasnije vidjeli kolika je razlika napravljena. Stotine miliona dolara ušlo je u zemlju i oni se sada bore jer ne žele to da ispuste. Kaže kako nema razloga da isto ne bude i u Crnoj Gori gdje, kako tvrdi, još nismo vidjeli puni potencijal programa.
- Prve odluke o programu ekonomskog državljanstva donijete su avgusta 2010. a ja sam stigao već 1. septembra. Vidio sam mnoge promjene u liderstvu i idejama. Išlo se od toga da se želi, pa ne želi, pa opet da se želi program ekonomskog državljanstva. Imamo mnogo strpljenja u vezi sa Crnom Gorom jer je smatramo zaista posebnom destinacijom u Evropi. Crna Gora je dobro skriveni dragulj koji je potrebno pažljivo zaštititi. Optimista sam. Zemlja ima mnogo potencijala i želimo na sve načine da doprinesemo njenom uspjehu – zaključuje Arton.
Podsjećamo, do sada je u Crnoj Gori zatraženo nešto više od 750 ekonomskih državljanstava, a odobreno je gotovo 450. Ipak, iz vlade je najavljeno da bi se sa programima ekonomskog državljanstva moglo prestati krajem ove godine, a kao glavni razlog navode se preporuke iz EU.
Činjenica je, međutim, da i neke države EU imaju ekonomska državljanstva. Takve su Malta i Kipar. Izvan EU ali u Evropi iste programe imaju i Turska, Austrija i Sjeverna Makedonija.
Stalne boravke, takozvane zlatne vize, po ekonomskom osnovu daju Portugal, Španija, Grčka, Irska, Bugarska, Velika Britanija, Švajcarska kao i Kanada i Australija.
