Ovakvi konkursi su učestali, jer u učionicima godinama nedostaje kadar matematičara. Ne zna se, međutim, koliko tačno danas u školama fali profesora/ica i na koji način se pokušava riješiti problem.
Iz Zavoda za školstvo Crne Gore kojim rukovodi v. d. direktorice Zoja Bojanić-Lalović nijesu Pobjedi odgovorili na pitanja, iako je bilo najavljeno da će to učiniti. Pitali smo ih, pored ostalog, i koliko je nestručnih nastavnika zaposleno u školama, koliko je profesora angažovano koji su u penziji... Prema našim nezvaničnim informacijama, slična situacija je i sa profesorima hemije, fizike.
Niko se ne javlja na oglas 15-20 godina
Osnovna škola u Konjuhima, kod Andrijevice, mjesecima raspisuje oglas za matematičara i niko se ne odaziva. Na taj konkurs se, prema riječima direktora Milovana Dukića, niko nije javio u posljednjih 15-20 godina, a ponovo su ga raspisali u petak. Nastavu iz matematike izvodi inženjer mašinstva i njemu se produžava ugovor mjesečno, kada se i raspisuje konkurs. Direktor kaže da razgovara sa čelnicima drugih škola i svi se suočavaju sa istim poteškoćama, bez obzira da li je riječ o školi koja je u urbanom ili ruralnom dijelu Crne Gore.
"Problem je veliki", kaže Pobjedi direktor Dukić.
Ove godine, u martu, CANU i PMF su organizovali okrugli sto na kom se, pored ostalog, pričalo o nedostatku matematičara i kako na kraju ispaštaju đaci zato što ne dobijaju adekvatno znanje, jer se zapošljava nestručni kadar da im prenosi znanje. Tada je saopšteno da je u školama 163 nestručna nastavnika, odnosno 34,10 odsto. Kako se na konkurse ne javljaju stručnjaci iz te oblasti, matematiku onda predaju studenti PMF-a, inženjeri, učitelji, profesori engleskog...
Najavljeno je i da će 61 profesor da ode u penziju, te da će tek nastati - veliki problem. Redovni profesor ovog fakulteta dr Predrag Miranović, bivši dekan i nekadašnji rektor Univerziteta Crne Gore, kaže Pobjedi da im se nakon tog okruglog stola niko nije obraćao od nadležnih, da porazgovaraju i pronađu rješenje. Priča da su mu se ranije, dok je bio dekan, obraćale škole sa molbom da im pomogne u pronalaženju diplomiranog matematičara, fizičara..
"Radno mjesto nastavnika u finansijskom smislu nije atraktivno, te je jedan od elemenata zašto imamo smanjen interes za te studije", rekao je prof. Miranović.
Društvo ih ,,gura“ iz učionice
Članica Upravnog odbora Udruženja nastavnika matematike Crne Gore profesorica Danijela Jovanović, matematičarka, sagledavajući cjelokupno stanje kaže da će, ako se ovako nastavi, i ona, nakon skoro 30 godina rada u prosvjeti, da podigne ,,sidro“ i napusti učionicu.
Kaže da će je natjerati da to učini. Priča da je opterećena administracijom, kao i većina njenih kolega. Rade planove, zapisnike, duple dnevnike, imaju seminare. Sve je, objašnjava ona, manje matematike, a sve više administracije. Ističe da je sa platom koju dobija društvo gura iz učinioce.
"Matematičar sam, programer. Vidim da mi je bolja šansa u domenu programiranja i manje je opterećenja. Ovdje ste pod lupom javnosti, pod pristiscima roditelja koji hoće petice, zvaničnih institucija koje hoće tip-top administraciju. Za iste ili veće pare može da se radi u nekom računarskom centru, bez mnogo stresa", rekla je ona.
Prema njenim riječima, nije ni čudo što se profesori matematike ne usmjeravaju u učionice. Kaže da su mnogo opterećeni, i kontrolnim, i pismenim zadacima, a plaćeni su kao i kolege koje nemaju toliko obaveza.
Jovanović smatra da je status nastavnika loš i da mora da im se vrati dostojanstvo.
"Potrebna je strategija da najbolji studenti matematike završavaju u učionici. Oni idu u banke, u neke veće programerske, računarske centre. To nije dobro", rekla je profesorica.
Ideje koje su ,,na čekanju“
Prosvjetna zajednica Crne Gore predložila je ministru prosvjete Miomiru Vojinoviću, na sastanku u maju, da se smanjenjem norme u odnosu na ostale predmete ili na drugi način – preko plata ili stambenom politikom motivišu učenici da upišu fakultete čiji kadar nedostaje u učionicama.
Nažalost, po ovom pitanju, za ovu školsku godinu nije ništa konkretno preduzeto i kao da se sve svodi na logiku bolje bilo kakav nastavnik no nikakav jer nastavni proces se mora realizovati, a sistemski deficit kadra se ne rješava – kaže Pobjedi profesorica mr Danijela Delibašić, članica Upravnog odbora Prosvjetne zajednice.
Direktor škole u Konjuhima Dukić kaže da direktori sagledavaju nedostatak matematičara u školama i da je jedna od ideja nekog prelaznog rješenja da je učitelji predaju i u šestom razredu.
"Neko je bio za, neko protiv, ali opet to i nije neko rješenje", rekao je on.
Prof. Jovanović iz Udruženja matematičara kaže da se obavljaju razgovori sa nadležnima, da se nešto pokreće na tom polju. Jedan od prijedloga je, kaže ona, da se stipendiraju učenici matematičke gimnazije u Podgorici i uopšte talentovani đaci matematike tokom srednje škole i na studijama. Navodi da bi se kroz te stipendije i ulaganja mogli dovesti u učionice.
"Vidjećemo kako će se riješiti situacija", rekla je prof. Jovanović.
Na specijalističkim studijama samo dva studenta
Profesorica Delibašić iz Prosvjetne zajednice ističe da su nastavu matematike na Prirodno-matematičkom fakultetu, na Univerzitetu Crne Gore, u školskoj 2021/22. godini na specijalističkim studijama slušala samo dva studenta, a na master studijama njih petoro.
Iznosi podatak da te godine na studijskom programu - biologija, specijalističkim studijama, nije bilo upisanih studenata. Razlog za to, objašnjava ona, može biti i u činjenici da zakonom nije definisano da ti studenti imaju prednost pri prijemu u nastavi u odnosu na studente koji završe smjer - ekologija.
Na dvogodišnjim master studijama biologije 13 je studenata. Na studijskom programu fizika ne postoji smjer - nastava fizike, ali imaju par predmeta iz pedagoško-metodičke grupe. Specijalističke su pohađala dva studenta, a master pet. U Crnoj Gori ne postoji fakultet za obrazovanje nastavnika hemije, niti mogućnost da se izvrši doedukacija svršenih studenata tj. inžinjera koji završe studije organske ili neorganske hemije – rekla je Delibašić.
,,Profesija nastavnika nije atraktivna, plata ispod prosječne u državi“
U kojoj mjeri profesija nastavnika nije atraktivna, niti uživa visok socijalni status govore nam činjenice da je plata nastavnika niža od prosječne plate u državi, a nastavnik ima fakultetsko obrazovanje ili minimum 16 godina obrazovanja iza sebe - kaže prof. Delibašić iz Prosvjetne zajednice Crne Gore.
Nastavnici rade u školama koje su većinom izgrađene 70-ih godina prošlog vijeka i u koje se nije ulagalo. Nemaju plaćen prevoz, nastavna sredstva i opremu za rad najčešće kupuju sami, ne učestvuju u obrazovnoj politici svoje države i žive na margini, ekonomskoj i društvenoj – rekla je ona.
Podsjeća da podaci ZZZCG o deficitarnom kadru iz oblasti obrazovanja upravo potvrđuju da mladi već godinama, možda i deceniju, ne žele da budu nastavnici, što je u potpunosti razumljivo.
Rade na svom laptopu, kupuju sredstva za nastavu
Profesorica Jovanović iz Udruženja nastavnika matematike Crne Gore kaže da su profesori razočarani statusom, najblaže rečeno, kao da obrazovanja nije toliko bitno u društvu.
Obrazovanje bi trebalo da bude stub društva. Neki priželjkujemo status službenog lica. Treba da vratimo vrijeme da se nastavnikov rad uvažava - rekla je Jovanović.
Ističe da jako puno toga u nastavi oni plaćaju iz svog novčanika. Većina, prema njenim riječima, donosi svoj laptop, sredstva sami nabavljaju... Kada su izvodili nastavu onlajn obavljali su je preko svojih privatnih telefona, laptopova, svog interneta…
Priča da su nedavno donirali dva kompjutera školama na sjeveru i bili su zatečeni stanjem.
"Rade na kompjuterima koji su, možda, iz prošlog vijeka. Nije bolje stanje ni u Podgorici", rekla je profesorica.
