„Cijeli niz medija iz Srbije postao je kreator i filter za kanalisanje nekoliko prijetećih narativa u naš medijski prostor, koji imaju za cilj podrivanje demokratije, radikalizovanje političkih prilika, podsticanje borbe za crkvenu imovinu i prikaz Crne Gore kao kriminalne i zarobljene države, istakao je u razgovoru za Portal Analitika analitičar Digitalno-forenzičkog centra (DFC) Milan Jovanović.
Rat dezinformacijama kojem je Crna Gora izložena već duže vrijeme za cilj ima, kako ocjenjuje naš sagovornik, da izazove emocionalni naboj građana i kao rezultat utiče na dodatne podjele i napetosti u društvu.
„Takvo izvještavanje dovelo je do opasnih predrasuda prema Crnoj Gori, njenim građanima i institucijama kod velikog broja ljudi u Srbiji, ali i Crnoj Gori, imajući u vidu doseg i čitanost ovih portala i kod nas. Iz godišnjeg monitoringa koji smo nedavno predstavili je vidljivo da mediji iz susjedne zemlje Crnoj Gori pridaju veliku pažnju, ali na krajnje senzacionalistički i huškački način, često izvlačeći informacije iz konteksta, kršeći novinarsku etiku i ljudski moralni kodeks ponašanja“, ističe Jovanović.
Napominje da su, za razliku od prethodnih izbornih ciklusa, nedavno održani lokalni izbori zaista bili lokalnog karaktera, bez vidljivog medijskog miješanja sa strane, dok su dezinformacije, iako u malom broju, bile kreirane iznutra.
Prijetnja demokratskim društvima i procesima
Širenje namjerno obmanjujućih sadržaja, najčešće u političke ili ekonomske svrhe, predstavlja, kako ističe naš sagovornik, prijetnju demokratskim društvima i procesima.
„Na globalnom nivou se sve više prepoznaje kao značajno bezbjednosno pitanje, posebno nakon što su se pojavili dokazi o neprijateljskom stranom miješanju i finansiranju u više evropskih zemalja, uključujući i Crnu Goru. Dezinformacije, tema o kojoj često slušamo, a povodom koje nadležni jako malo preduzimaju, dio su širih hibridnih prijetnji“, smatra Jovanović.
Stava je da izgradnju društvene otpornosti na ovu pandemiju dodatno otežava činjenica da ciljna publika često nije svjesna da je meta zloupotrebe digitalnih i tradicionalnih medija od strane trećih aktera.
„Učesnicima u ovom sukobu pomažu velike platforme društvenih mreža, koje podjednako imaju koristi od dijeljenja lažnog kao i istinitog sadržaja. Popularnost je mjera do koje im je stalo, a ne tačnost ili istinitost“, dodaje naš sagovornik.
Prema njegovim riječima, kampanje dezinformisanja prilagođene su predrasudama i strahovima stanovništva i publike te ih tako navode da razmišljaju, djeluju i ultimativno glasaju na određeni način.
„Javno mnjenje je tako postalo posrednik za napad jedne na drugu državu. Glavni izazov nije toliko medijum (društveni mediji, itd.), koliko način na koji konzumenti obrađuju i procjenjuju informacije kojima su izloženi. Željni informacija, vrlo često ne pravimo razliku ni između vijesti iza koje stoji osoba imenom i prezimenom i onoga što je anonimno. To predstavlja ranjivost koju koriste strani akteri sa ciljem da pojačaju postojeće društveno-političke podjele u ciljanim zemljama radi ostvarivanje sopstvenih ciljeva“, objašnjava Jovanović.
Tamna strana društvenih mreža
Društvene mreže, koje su temeljno promijenile i sebe i svijet u kojem živimo, pogodna su platforma za plasiranje dezinformacijama. Nakon inicijalnog zamaha i uspjeha u procesu demokratizacije informacija, objašnjava Jovanović, na svjetlost dana isplivala je i tamna strana tih platformi.
„Kampanje dezinformacija i govora mržnje našle su utočište na Fesjbuku, sa vrlo direktnim i osjetnim implikacijama na demokratske procese, ali i mentalno zdravlje građana. Mreže su se pogotovo u periodima značajnih društveno-političkih događaja na globalnom, regionalnom i lokalnom planu transformisale u popularno mjesto „okupljanja“ i organizovanja ekstremnih grupa. Još od skandala sa Kembridž analitikom 2018. godine, prikupljanje i trgovina korisničkim podacima bacilli su sjenku sumnje u iskrenost i održivost priče o slobodi izražavanja i povezivanju ljudi. Stoga se postavlja legitimno pitanje – da li je moguć suživot liberalne demokratije i takvih društvenih mreža“, smatra Jovanović.
S rastom uticaja društvenih mreža, ističe naš sagovornik, rastao je i širio se i njihov manipulativni karakter i štetni uticaj. Stoga je postizanje transparentnijih i manje manipulativnih društvenih mreža jedan je od ključnih ciljeva 21. vijeka.
„To potvrđuju i nedavno usvojeni Zakon o digitalnim uslugama i dopunjeni Kodeks o suzbijanju dezinformacija pod pokroviteljstvom Evropske unije. Dokumenti obavezuju mreže na brže uklanjanje nelegalnog sadržaja, transparentnost političkih reklama, tumačenje korisnicima i istraživačima kako funkcionišu njihovi algoritmi, preduzimanje strožijih mjera protiv širenja dezinformacija i suzbijanje sadržaja koji ima negativne efekte, pozivajući se na osnovna ljudska prava“, navodi Jovanović.
Stava je i da su društvene mreže izgrađene na fundamentalnoj, možda i nepomirljivoj dihotomiji: misiji da unaprijede društvo tako što povezuju ljude i demokratizuju informacije i istovremeno profitiraju od njih.
„To je njihov sukob interesa, a istovremeno naša ružna realnost i istina“, ističe naš sagovornik.
Svijest o hibridnim aktivnostima na niskom nivou
Jovanović smatra da, s obzirom na činjenicu da su sposobnosti i metode stranih aktera da se uključe u informacionu konfrontaciju u stalnom razvoju, a svijest građana i političkih elita o njihovim hibridnim aktivnostima u Crnoj Gori na jako niskom nivou prepoznavanja, otvara se prostor za destabilizaciju, zaustavljanje demokratskih procesa i podrivanje evropskih vrijednosti, što je evidentno u prethodnih nekoliko godina po pitanju ruskog prisustva u Crnoj Gori.
„Nedostatak jasno definisanog akcionog plana i odgovora, kao posljedica neadekvatne percepcije struktura vlasti u Crnoj Gori kada je ovaj problem u pitanju još od 2016. godine, jasno govori o potrebi efektivnog, koherentnog i dosljednog pristupa na svim nivoima društva“, ističe Jovanović.
Stava je i da cenzura nikada neće biti dobar odgovor i da ne može predstavljati adekvatan dugoročni pristup, jer bi se takvim rješenjem proizveo samo kontra-efekat na više nivoa.
„Osim zakonskog rješenja koje bi regulisalo glavne koridore za protok dezinformacija – društvene mreže, koje se u Crnoj Gori ne nazire u bliskoj budućnosti, ublažavanje ranjivosti publike se može pospješiti i kroz unaprjeđenje vještina medijske i digitalne pismenosti, potrebnih korisnicima da bi kritički razumjeli informacije sa kojima se susreću na Internetu i sa kojima su u interakciji. Mišljenja sam da to treba biti jedan od ključnih prioriteta sistema formalnog obrazovanja i djelovanja institucija uopšte“, kaže Jovanović.
Crnoj Gori potrebna stabilna vlada
Da su zemlje Balkana i u Jugoistočnoj Evropi najugroženije kada su u pitanju lažne vijesti i dezinformacije, u kontinuitetu pokazuje indeks medijske pismenosti Instituta za otvoreno društvo (OSIS) gdje se Crna Gora u kontinuitetu nalazi na začelju.
Za takvo stanje, kaže Jovanović, ne postoji samo jedan razlog.
„Prije svega, Crnoj Gori za rješavanje ovog i drugih pitanja je potrebna jaka i stabilna pro-evropska vlada, koja će pitanje informacionih poremećaja shvatiti ozbiljno i na sistemski način pristupiti sagledavanju i rješavanju. Takođe, sistem formalnog obrazovanja je potrebno revidirati kako bi išao u korak sa evropskim standardima i pomogao osnaživanju ljudi da prepoznaju i izbore se sa ovim malignim pojavama“, navodi naš sagovornik.
Stava je i da mediji moraju biti fokusirani na činjenično zasnovano izvještavanje, poštovanje Kodeksa, kao i na suzbijanje prostora za senzacionalizam u naslovima i sadržajima.
„U Crnoj Gori djeluje niz portala koji targetiraju neistomišljenike i s namjerom šire neistine, a neki od njih nisu ni registrovani shodno crnogorskom zakonskom okviru. Ipak, oni ne smiju biti alibi za generalizaciji i diskvalifikaciju onih medija i novinara koji svoj posao rade profesionalno i etički, uprkos jako teškom stanju u medijima. To su neki od koraka do veće svijesti o tome kako pristupamo, koristimo, selektujemo, čitamo, dijelimo i stvaramo informacije, što bi ultimativno dovelo do jačanja crnogorskog društva i otpornosti na manipulacije svih vrsta“, zaključuje Jovanović.
