Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović sazvala je sjednicu prvog vanrednog zasijedanja u 2023. godini za 4. februar, a na predloženom dnevnom redu je jedna tačka – prijedlog odlazeće Vlade o izmjeni i dopuni Zakona o državnom tužilaštvu.
Važećim zakonom predviđeno je da se vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca bira na šest mjeseci, te da na toj poziciji ista osoba može ostati još pola godine ako se u tom roku ne izabere vrhovni tužilac u punom mandatu. Predloženom izmjenom Vlada, međutim, želi da se v. d. mandat ne ograničava.
Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak novinarima je, nakon Kolegijuma predsjednice parlamenta, rekla da su razgovarali i o vanrednoj sjednici koju je Vlada tražila.
– Bilo nam je neobično što je to subota, ali dogovorili smo se i ispoštovaćemo Poslovnik – rekla je Bošnjak.
Najavila je i da je taj prijedlog zakona, a „na osnovu informacije koje ima iz medija“ za nju - neprihvatljiv.
– Jer bi došli do toga da neko bude u v.d. stanju duže nego što je to u regularnom mandatu – obrazložila je Bošnjak svoj stav.
Istakla je i da je zadovoljna radom v. d. vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović, ali smatra da ne treba zbog pojedinaca mijenjati zakon.
Pobjeda je već pisala da odlazeći premijer Dritan Abazović panično, na sve načine, pokušava da zadrži Maju Jovanović na poziciji vršiteljke dužnosti vrhovne tužiteljke.
Njoj 5. februara ističe drugi mandat u ovom statusu i po zakonu više ne može biti birana kao vršiteljka dužnosti. Zbog toga su ona i Abazović prvo pokušali da preko inicijative Tužilačkog savjeta Skupštini da izmijeni Zakon o državnom tužilaštvu, tako što bi bila izbrisana stavka da za v. d. može biti birana ista osoba samo dva puta uzastopno i dodat stav da se v. d. bira na neodređeno vrijeme, do izbora vrhovnog tužioca u pinom mandatu.
Kada im ta inicijativa nije prošla u parlamentu, onda je Tužilački savjet uputio isti dopis Vladi, pa je Abazović uvrstio tu tačku mimo dnevnog reda, na sjednici 4. januara, i prijedlog izmjene Zakona od državnom tužilaštvu je u hitnoj proceduri upućen Skupštini sa zahtjevom da se sazove vanredna sjednica.
Osim Abazovića, prema informacijama Pobjede, Jovanović podržavaju i članovi Tužilačkog savjeta iz reda tužilaca, mada je jedan glas, navodno, sporan. Izvori Pobjede kažu da ona ima podršku i većine članova ovog tijela iz reda uglednih pravnika, jer smatraju da na čelu tužilačke organizacije, pogotovo u v.d. mandatu, iako Zakon u tome nije izričit, treba da bude tužilac.
Vlada nije prihvatila da u Zakonu bude izbrisan stav člana 48 koji omogućava da za v. d. vrhovnog državnog tužioca može biti biran i pravnik koji ispunjava uslove predviđene ovim zakonom, što znači može biti imenovan kandidat koji ne dolazi iz tužilačke organizacije.
Izvori Pobjede kažu da u izvršnoj vlasti, ali i u parlamentu, postoji struja koja bi na poziciji v. d. vrhovnog državnog tužioca radije vidjela pravnika Milorada Miška Markovića, koji slovi za ozbiljnog kandidata, ali se, prema riječima naših sagovornika, njegovom izboru žestoko protivi jedan član Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika.
Marković nema formalni staž u tužilaštvu, ali je već skoro deceniju (nepunih devet godina) angažovan kao ekspert u Specijalnom državnom tužilaštvu, u okviru međunarodnog projekta posvećenog borbi protiv prekograničnog organizovanog kriminala.
Abazović je od dolaska proruskih i prosrpskih snaga na vlast u Crnoj Gori, u avgustu 2020, preuzeo kontrolu nad bezbjednosnim sektorom i tužilačkom organizacijom, ali kako je za izbor vrhovnog državnog tužioca potrebna dvotrećinska, odnosno tropetinska većina u drugom krugu glasanja u parlamentu, nijedan kandidat nema šansu da prođe u Skupštini, zbog čega je institucija vrhovnog državnog tužioca godinama u takozvanom v. d. stanju.
Preko Jovanović odlazeći premijer obezbijedio je uticaj i u tužilačkoj organizaciji, ali, kako tvrde izvori Pobjede, nakon što je došlo do ozbiljnog raskola unutar proruske i prosrpske crnogorske izvršne i zakonodavne vlasti, Abazović ima sve manje šanse da dobije podršku za svoje kadrove.
On je na sjednici Vlade kazao da Tužilački savjet „radi korektno i profesionalno“, zbog čega on misli „da Vlada ne može da se ogluši o njihov zahtjev“.
- Da li će u Skupštini poslanici razmišljati na ovaj ili onaj način, to je sve stvar nepredvidiva – konstatovao je on tada.
U Vladinom obrazloženju izmjene i dopune Zakona o Državnom tužilaštvu navodi se da je ona urađena na inicijativu Tuzilačkog savjeta, radi unapređenja zakonskih odredbi koje se odnose na prestanak mandata vrhovnog državnog tužioca i određivanje vršioca dužnosti.
Javni poziv za v. d. još nije raspisan i to bi trebalo da bude urađeno na prvoj narednoj sjednici Tužilačkog savjeta.
Okončan je konkurs za vrhovnog tužioca u punom mandatu, koji je raspisan 4. januara, a prijavili su se Maja Jovanović, Milorad Marković, kao i sutkinja Višeg suda u Podgorici Suzana Mugoša.
Vrhovnog državnog tužioca predlaže Tužilački savjet, a bira ga Skupština – dvotrećinskom većinom u prvom krugu ili tropetinskom u drugom.
U Tužilačkom savjetu su Maja Jovanović kao v. d. vrhovne tužiteljke i po funkciji je i predsjednica ovog tijela, a iz reda tužilaca su još - Đurđina Nina Ivanović, Sanja Jovićević, Tatjana Begović i Nikola Samardžić.
U ovom tijelu je i predstavnik Ministarstva pravde - Bojan Božović, dok su iz reda uglednih pravnika - Filip Jovović, Miloš Vuksanović, Siniša Gazivoda i Borivoje Đukanović, dok je predstavnik NVO sektora Stevo Muk.
