Masovnom popularizacijom velikog broja društvenih mreža i internet portala, upotreba botova postala je gotovo sastavni dio marketinških kampanja velikih kompanija, ali i pojdinih centara moći. Bilo da se radi o skriptama ili licima koji po nalogu plasiraju unaprijed pripremljene poruke, glavna svrha rada botova je pokušaj promjene javnog mnenja.
U Crnoj Gori najčešće se uključuju u političke diskusije, a procjenjuje se da gotovo 30 odsto onlajn prometa čine ''loši botovi''.
O tome kako da prepoznate bota i šta je njihova svrha rada, za Portal Analitika govori analitičar Digitalnog forenzičkog centra (DFC) Milan Jovanović.
Analitika: Ko su zapravo botovi, da li su to ljudi ili se radi o skriptama, da li su iz matične države u kojoj rade ili se najčešće radi o ljudima iz drugih sredina i država?
Jovanović: Internet bot ili jednostavno bot, je aplikacija koja pokreće automatizovane zadatke. Najčešće, botovi izvode zadatke koji su jednostavni i strukturno repetitivni, na mnogo višoj stopi nego što bi to bilo moguće samo za čovjeka. Ipak, nama je interesantna upotreba botova u političke svrhe.
Kod nas se često botovima pogrešno nazivaju partijski aktivisti koji u kancelarijama organizovano komentarišu na društvenim mrežama ili portalima. Nekad to čine anonimno, a ponekad i sa svojih realnih profila.Aktivnost nalik botu (botlike activity) se zasniva na ritvitovanju ili šerovanju objava i poruka u enormnom broju u kratkom vremenskom periodu, uz konstantno spamovanje linkova i korišćenje više naloga kako bi se promovisala jedna ista poruka.
Sa druge strane, trolovi su prave osobe, koje ciljano pokreću zapaljive i kontroverzne rasprave, kako bi stvorile i/ili produbile podjele u društvu, uz sijanje lažnih vijesti ili dezinformacija.
Analitika: Kako prepoznati botove?
Jovanović: Na društvenim mrežama botovi se ističu po nedostatku autentičnog sadržaja. Takođe, obično nedostaju lični podaci u opisu profila. Slika na bot profilima često je preuzeta sa interneta ili generisana vještačkom inteligencijom. Takođe, jedan od glavnih pokazatelja su repetitivne aktivnosti na profilu u smislu amplifikacije određenog sadržaja.
Jedna od glavnih uloga botova je da povećavaju vidljivost i domet drugih korisnika tako što će ih ritvitovati, lajkovati ili citirati.Iako neki botovi na društvenim mrežama očigledno pokazuju neautentično ponašanje, ne postoji jasno definisana metodologija identifikovanja onih sofisticiranih naloga.
Analitika: Šta je svrha rada botova, šta oni zapravo rade?
Jovanović: Radnje mogu biti različite. Najčešće se botovi koriste za promovisanje određenih poruka kako bi se sadržaj što brže širio na društvenim mrežama. Takođe, nije neuobičajno da botovi targetiraju političke oponente, stranice, portale, sajtove. Cilj ovakvog političkog djelovanja je uticaj na javno mnjenje, odnosno promjena stvarne slike političkog krajolika – bilo da se radi o podršci političarima ili njihovom kompromitovanju.
Analitika: Koje su najčešće poruke botova u Crnoj Gori, odnosno u kojim diskusijama se najčešće uključuju?
Jovanović: Pa najčešće to budu političke teme. Snažna polarizacija u našem društvu dovela je do toga da se retorika na društvnim mrežama zaoštrava. U takvim situacijima botovi su efikasan alat za promovisanje određenih poruka koje čime pokreću zapaljive i kontroverzne rasprave. DFC je radio nekoliko analiza bot aktivnosti - analiza botova povezanih sa SNS tokom litija, bot mreža koja je promovisala Kinu tokom pandemije COVID-19, bot nalozi koji su napadali tadašnjeg mandatara Zdravka Krivokapića uoči formiranja 42. vlade.
Analitika: Može li se aktivnostima botova uticati na promjenu javnog mnjenja?
Jovanović: Naravno. To u velikoj mjeri zavisi od društveno-političke situacije u zemlji, kao i stepena medijske pismenosti u društvu, koja je, nažalost, kod nas na veoma niskom nivou, što pokazuju godišnja istraživanja relevantnih međunarodnih organizacija. Takav ambijent daje prostor botovima i trolovima da svojim aktivnostima kontaminiraju online prostor.
Analitika: Šta raditi ako uočite bota, može li se digitalni prostor zaštiti od njih?
Jovanović: Dok društvene mreže kroz report sistem omogućavaju korisnicima da blokiraju i prijave sumnjive naloge, otvara se pitanja učinkovitosti takvog djelovanja.
Procjenjuje se da 27,7% online prometa (online traffic) čine loši botovi, koji su sada napredniji, u smislu oponašanja ljudskog ponašanja, na načine koji otežavaju otkrivanje. S druge strane postoje i oni dobri, poput chatbotova, koji olakšavaju komunikaciju.
Osim aktivnosti na mrežama, koje su zabranjenje (inauthentic behavior), prva vrsta botova može sprovoditi široku lepezu drugih zlonamjernih aktivnosti poput: web scrapinga, rudarenje podataka, prikupljanje ličnih i finansijskih podataka, spamovanje (neželjena pošta).
