On smatra da tu činjenica zloupotrebljavaju i koriste za svoje ciljeve unutrašnji i spoljni politički subjekti.
Jovićević je rekao da niko ne može predvidjeti hoće li popis stanovništva, koji će biti održan od 1. do 15 aprila, pokazati smanjenje ili povećanje broja Crnogoraca ili Srba.
- Pogotovo što će razni nacionalni dušebriznici pod geslom „biti ili ne biti“ sprječavati ovaj narod da misli svojom glavom ili brine svoje, ne male, lične brige. Bude li koga više ili manje, kvalitet života i jednih i dugih biće isti kao i prije popisa - kazao je Jovićević.
On je naveo da je uvijek smatrao da Crna Gora, ako uopšte želi da opstane, mora biti prosperitetna i pravedna država. Prema njegovim riječima, to ne znači da će i u takvoj državi razlike po nacionalnoj, i još manje po vjerskoj osnovi, prosto nestati, ali da će sve to imati bitno drugačiji intezitet .
- Jedini pravi odgovor na ovaku raslojenost društva u Crnoj Gori, i drugim nacionalno heterogenim sredinama, jeste dobra, uspješna - ekonomski i socijalno - demokratska država, u kojoj se poštuju različitosti, ali koje nadvladava osjećaj pripadnosti jednoj zajedničkoj i prosperitetnoj državi - smatra Jovićević.
On je ocijenio da, ako se nekome učinilo da su polemike i sporenja u vezi sa nacionalnim identitetom prešle u mirniju i civilizovaniju fazu, približavanje popisa nažalost podsjetilo da je taj proces nacionalne identifikacije daleko od svog završetka.
- Bitno variranje broja građana koji se nacionalno izjašnjavaju na ovaj ili onaj način u velikoj mjeri diktiraju aktuelne političke, socijalne ekonomske prilike - rekao je on i dodao da proces nacionalnog osviješćivanja, ometan u dugom vremenskom periodu nesrećnim istorijskim kontekstom, nije isuviše odmakao .
Jovićević smatra da, iako to otvoreno neće niko da prizna, iza rasprave o nacionalnom identitetu, i prije i sada, zapravo kao dominatni faktor stoji odnos prema državnom statusu.
- Ako smo svi Srbi, onda iza toga neposredno slijedi da nema potrebe da postoje dvije srpske države, naročito ako jedna od njih nema izlaz na more - rekao je Jovićević.
On je ocijenio da ne mogu da se potpuno ignorišu vjekovi življenja u specifičnim društevnim i istorijskim okolnostima, koje su nužno proizvele jedan specifičan i prepoznatiljiv duhovni i nacionalni subjektivitet.
- Sa duge strane inistiranje na različitostistima po svaku cijenu, potcjenjivanje ili, pogotovo nasilno, potiskivanje srpske kulturne nacionalne komponentne Crnogoraca, više je odraz sopstvene nesigurnosti i više šteti nego što koristi sazrijevanju crnogorskog nacionalnog identieta - poručio je Jovićević u razgovoru za agenciju MINA.
