Tim povodom prenosimo tekst objavljen 1984. godine u časopisu "Kekec", koji ilustruje kako je država koje više nema izgledala nakon četiri decenije postojanja.
Statistika je u prvoj polovini osamdesetih govorila kako je u Bosni i Hercegovini najmanje popijenog vina po stanovniku, dok je u Sloveniji lični dohodak bio najveći, a broj nepismenih najmanji.
U tom periodu, u Crnoj Gori je bilo najmanje povratnika iz inostranstva i najviše popijenog mlijeka, a Hrvatska je imala najviše ljekara specijalista na 1.000 stanovnika. Pored toga je imala najviše automobila.
U Srbiji je bilo najviše telefona, a u Makedoniji najviše trosobnih stanova. Makedonija je imala i najmlađe nevjeste i mladoženje.
Na Kosovu je bio najveći rast zaposlenosti i najniži lični dohodak, a Vojvodina je imala najmanji prirodni priraštaj i najveći broj razvoda.
Te godine u Jugoslaviji je bilo četvrt miliona više žena nego muškaraca, a u prosjeku su bile starije od muškaraca po jednu godinu
Jugosloveni su u prosjeku imali 33 godine - najstariji su živjeli u Vojvodini, a najmlađi na Kosovu.
U Jugoslaviji je bilo 6.196.000 domaćinstava, a dvije trećine činile su četvoročlane porodice, dok su ih tročlane pratile u stopu.
Podaci pokazuju da je 95 odsto domaćinstava u bivšoj Jugoslaviji bilo na elektro mreži, više od dvije trećine bile su priključene na vodovod, nešto manje na gradsku kanalizaciju.
Početkom osamdesetih je u Jugoslaviji bilo 1.790.900 nepismenih.
Od 1948. do 1984. pet puta se povećala posjeta pozorištu, a bioskopi su zadržali jednaku popularnost kao i nakon osnivanja Jugoslavije. Časopis "Kekec" piše da je "za sve kriva televizija, jer čak 6,5 miliona Jugoslovena svakodnevno gleda TV program".
