Time je završeno njegovo burno predsjedništvo i otvoren put za izbore za novog predsjednika ove zemlje, četiri mjeseca od kada je njegovim kratkotrajnim proglašenjem ratnog stanja izazvano previranje u toj zemlji.
Sud je jednoglasno izglasao smjenu Juna, bivšeg poznatog tužioca, koji je prešao put od političkog početnika do predsjednika 2022. godine, samo godinu dana od ulaska u politiku.
U presudi prenošenoj direktno preko nacionalne televizije, vršilac dužnosti predsjednika suda Mun Hjung-bae rekao je da je osmočlano sudsko veće podržalo Junov opoziv zato što je njegovim proglašenjem ratnog stanja ozbiljno prekršen ustav i drugi zakoni.
"Optuženi, ne samo da je proglasio ratno stanje, već je i prekršio ustav i zakone mobilisanjem vojnih i policijskih snaga da remete sprovođenje pravosudne aktivnosti", rekao je predsjedavajući suda.
On je objavio da, s obzirom na ozbiljan negativan uticaj na ustavni poredak i znatne propratne efekte Junovog kršenja zakona, sud smatra da dobre strane podržavanja ustava uklanjanjem Juna sa funkcije daleko nadmašuju nacionalne gubitke od smjene predsjednika.
Sud je razmatrao političku sudbinu Juna poslije njegovog opoziva u decembru u Nacionalnoj skupštini, koja je pod kontrolom liberalne opozicije.
Opozvan je u parlamentu nakon kratkog uvođenja ratnog stanja koje je podstaklo veliku političku krizu.
Budući da je sud presudio da zvanično opozove Juna, po pravilima Južna Koreja mora da održi izbore za novog predsjednika u roku od dva mjeseca.
U središtu stvari je bilo to što je Jun rasporedio stotine vojnika i policajaca oko Nacionalne skupštine poslije uvođenja ratnog stanja 3. decembra prošle godine.
Jun je tvrdio da je njegova namjera bila da održi red, ali su neki vojni zvaničnici u svojim iskazima rekli da im je on naredio da izvlače poslanike da bi onemogućili glasanje o njegovom ukazu o ratnom stanju, kao i da privedu političke protivnike.
Ratno stanje je trajalo samo šest sati pošto su poslanici uspjeli da uđu u zgradu parlamenta i jednoglasno izglasaju poništenje njegovog ukaza. Nije bilo nasilja.
Prije toga posljednji put je ratno stanje u zemlji proglašeno 1980. godine.
Vojnici pokušavaju da uđu u glavnu salu Narodne skupštine u Seulu 3. decembra, pošto je južnokorejski predsednik Jun Suk Jeol proglasio vanredno stanje.
U Seulu su, u očekivanju presude Ustavnog suda, organizovana dva skupa, Junovih protivnika i njegovih pristalica.
Na skupu protiv Juna blizu stare kraljevske palate u centru Seula ljudi su briznuli u plač i počeli da igraju kada je objavljena odluka Ustavnog suda, a poslije su krenuli u šetnju ulicama Seula.
Ispred Junove zvanične rezidencije hiljade njegovih pristalica je počelo da vrišti kada su čuli odluku o njegovoj smjeni, mahali su južnokorejskim i američkim zastavama.
Za sada nije prijavljeno nikakvo veće nasilje.
Jun je u saopštenju, koje je su objavili njegovi advokati, rekao da jako žali što nije odgovorio na očekivanja javnosti. Rekao je da će se moliti za zemlju i njen narod.
"Bila je velika čast raditi za Republiku Koreju", rekao je Jun.
Junova vladajuća Stranka narodne snage saopštila je da će prihvatiti odluku Ustavnog suda, iako je jedan od njegovih advokata rekao je da je presuda "čista politička odluka".
Premijer Han Duk-su obećao je u televizijskom obraćanju da neće biti praznina u nacionalnoj bezbjednosti i diplomatiji i da će biti sačuvan javni red i mir. Hana je za premijera, drugog po važnosti zvaničnika u zemlji, imenovao Jun.
Han je rekao da će učiniti sve da se sljedeći predsjednički izbori održe u skladu sa ustavom i zakonom i da osigura miran prelaz na sljedeću administraciju.
