Opštinskim koordinatorima, instruktorima i popisivačima poljoprivrednog fonda najveći dio novca nije isplaćen za rad na terenu, uprkos činjenici što je popis u Crnoj Gori uspješno završen.
Prema saznanjima Portala Analitika, glavni razlog zbog čega još uvijek nema isplate kompletnog iznosa za anketare krije se u činjenici da nadležni iz Ministarstva poljoprivrede - nijesu blagovremeno podnijeli aplikaciju za povlačenje dijela sredstava iz Svjetske banke, glavnog finansijera ovog velikog projekta! Tako se na novac Svjetske banke mora čekati i Ministarstvo poljoprivrede rizikuje, zbog neblagovremene uplate prema ugovoru, čak i plaćanje zateznih kamata njemačkoj firmi ASA iz Kelna.
Projekat popisa poljoprivrede u Crnoj Gori vrijedan je milion i po eura od čega se milion i sto pedeset hljada odnosi na plaćanje popisivača, koordinatora i instruktora dok 350.000 eura iiznose troškovi za za popisni i ostali materijal.
Uskoro uplata od 440.000 eura: U Ministarstvu poljoprivrede kažu da je 262.000 eura popisivačima avansno uplaćeno te da je za 440.000 eura dat nalog za isplatu prema trezoru, a da će preostali novac biti operativan sredinom avgusta.
- Ovih 440.000 eura popisivači će dobiti najkasnije za sedam dana, a instrukcije za preostali dio novca biće spremne ove nedjelje, kazao je Portalu Analitika Branko Bulatović pomoćnik ministra poljoprivrede. Prema njegovim tvrdnjama, Ministarstvo ne može biti odgovorno za kašnjenje u isplati novca jer je u pitanju tehnička procedura, budući je došlo do prekoračenja vrijednosti posla.- Jedan od problema je bio što je ugovorom bilo prekoračeno za 10.000 eura vrijednost posla, pa je Vlada morala obezbijedi kofinansiranje. Dodatnih problema je bilo oko plana nabavke. Ono što možemo da kažemo da Vlada ni u kom slučaju neće oštetiti popisivače, istakao je Bulatović, ne objašnjavajući preciznije - kako je deset hiljada prekoračenja moglo da zaustavi ili uspori isplatu predvišenih milion i po eura?
Popis u poljoprivredi 20010.godine realizuje MONSTAT, a za rad na terenu nakon međunarodnog tendera, je angažovana njemački ASA Institut iz Kelna. Njemci su kao podizvođače angažovali kompaniju Praksis Montenegro. „Ugovor o realizaciji popisa - vrijedan ukupno milion i stopedeset hiljada eura - potpisan je između MONSTATA i firme ASA maja 2010.godine tako da i statističare morate pitati zbog čega je došlo do kašnjenja – napomenuo je Bulatović.
Nema prevare: Rukovodilac Biroa za popis poljoprivrede Gordana Radojević kazala je Portalu Analitika da će svi angažovani u popisu poljoprivrede dobiti novac u što kraćem roku.
- Sredstva sa finansiranje projekta se puštaju iz Svjetske banke, odnosno iz pojedinih potrošačkih jedinica. Popisivači će sto odsto biti isplaćeni jer se ovdje ne radi o nikakvoj prevari. Razlog kašnjenja je zadovoljavanje tehničke procedure koja ne može dugo trajati, rekla je Radojević Portalu Analitika.
Prije dva dana trebalo da “legne” novac: Direktor Praksis Montenegra Milica Kovačević kazala je Portalu Analitika da popisivači nisu dobili ni centa za svoj rad.
- Prema Ugovoru, juče je trebalo da se uplate pare za naše popisivače ali novac još nije legao na račun. Dobili smo neka uvjeravanja da je procedura pokrenuta i da će uplata biti završena ove nedjelje; nadamo se da zaista biti tako. Popisivači će biti isplaćeni čim pare legnu na naš račun a, uz zarađenu nadoknadu, mogu da računaju i na zateznu kamatu za svaki dan kašnjenja isplate, izričita je Kovačević.
Popis poljoprivrednog fonda je jedan od projekata u okviru projekta Midas koji finansira Svjetska banka u cilju podrške crnogorskoj poljoprivredi. Ukupan broj poljoprivrednih gazdinstava u Crnoj Gori, prema preliminarnim podacima ovogodišnjeg popisa, iznosi 48,85 hiljada i 13 odsto je veći nego 2003. godine.
No, problemi oko uplate i traljavost administracije u ovom slučaju jasan su dokaz da Crna Gora još uvijek u nekim oblastima nema stručnu i osposobljenu činovničku strukturu koja je spremna da upravlja projektima koje finansiraju velike svjetske finansijske institucije. Ili kako kažu Evropljani – nedostatak administrativnih kapaciteta… U ovom slučaju posljedice ne bi trebalo da budu katastrofalne, čak i u slučaju da njemačka kompanija tuži Ministarstvo finansija. Problem je, međutim, što unutar državne institucije koja počinila grešku ne postoji niti djelić sumnje u vlastite sposobnosti. Što budi sumnju da će grešaka ili nevalidnih procjena biti još, možda sa težim posljedicama nego u ovom slučaju.
Predrag Zečević
