Nemogućnost blagovremenih zakazivanja zdravstenih pregleda, što zbog nedostatka termina, pokvarenih aparata ili nedostajućih reagenasa za analizu, najčešći su razlozi zbog kojih građani ne mogu da ostvare adekvatnu zdravstvenu zaštitu u državnim medicinskim ustanovama, pa su nerijetko prinuđeni da, kad god su u finansijskoj mogućnosti, „zakucaju na vrata” privatnih klinika ili laboratorija.
A pregledi, analize, konsultacije „kod privatnika“ koštaju.
Građani koje smo anketirali na ovu temu saglasni su da je onima, koji su u finansijskoj mogućnosti, lakše da se blagovremeno liječe „privatno“, bez višemjesečnih čekanja i nervoze zbog termina.
Ko, pak, ne može da priušti takav vid zdravstvene njege, osuđen je da u državnim medicinskim ustanovama prvo čeka i do pola godine na termin za specijalistički pregled, akad dođe i taj dan neminovno je još jedno čekanje - u redu ispred ambulante.
Cijene u privatnim zdravstvenim ustanovama
Crnogorski građanin, da sebi obezbijedio kvalitetan i blagovremen medicinski tretman - za preglede, laboratorijske analize i intervencije u privatnim klinikama mora izdvojiti različite sume novca - od nekoliko eura za osnovne stavke kontrole krvne slike, pa i do više od hiljadu eura za kompleksnije medicinske procedure.
Samo pregled kod ljekara specijaliste košta oko 40 eura, bez uračunatih dodatnih analiza.
Snimanje magnetnom rezonancom (MR) u privatnim klinikama kreće se od 150 do 450 eura, u zavisnosti koji dio tijela se snima.
Aplikacija kontrasnog sredstva (materije koja apsorbuje rendgenske zrake, a služe da bi se mogle uočiti promjene) košta oko 40 eura, za anesteziju za MR treba platiti još oko 60 eura, dok je za konsultacije kod radiologa potrebno izdvojiti oko 70 eura. Ukupno, pacijent kojem je potreban ovaj vid medicinske procedure moraće da izdvoji od 300 do 600 eura.
Jedan od najćešćih zdravstvenih problema zbog kojih se naši sugrađani obraćaju ljekaru su tegobe kardiovaskularnog sistema. Za pregled kod kardiologa u tom slučaju potrebno je izdvojiti 40 eura, dok ultrazvuk i EKG srca koštaju još 40 eura.
Ništa manje ne treba izdvojiti ni za ultrazvučne preglede iz endokrinološke oblasti, zatim abdomena, mekih tkiva, dojki… Oni koštaju od 35-40 eura u zavisnosti od klinike.
Za kompletne ginekološke laboratorijske analize, uz test na seksualno prenosive bolesti i bakterije, treba izdvojiti oko 85 eura.
PRP terapija (metoda liječenja hrskavice krvnom plazmom), koja se koristi za brojna stanja i povreda koljena, kuka, ramena, lakta, tetiva i ligamenata, za jednu regiju košta 300 eura, dok je za dvije potrebno izdvojiti 500.
U jednoj od podgoričkih klinika, dobili smo informaciju da se cijene lokalnih anestezija kreću od 200 eura pa naviše. Za hiruške intervencije potrebno je izdvojiti od 800 eura, pa naviše, u zavisnosti od kompleksnosti operativnog zahvata. Hiruške intervencije, kako nam je saopšteno, mogu koštati i po nekoliko hiljada eura.
Kada su u pitanju laboratorijske analize, kreću se od jednog pa do 1.000 eura. Za analizu sedimentacije treba izdvojiti euro, osnovna krvna slika košta pet, a leukociti i trombociti posebno po tri eura.
S druge strane, prenatalni testovi koštaju nekoliko stotina eura, pa je tako za “Veragene”, (najobuhvatniji test) potrebno izdvojiti oko 800 eura. Panel na nasljedne bolesti za oba partnera košta oko 1.000 eura…
Kada je riječ o privatnoj medicinskoj njezi naših najmlađih, osnovni pedijatrijski pregled košta 25 eura. Kada su u pitanju vakcine za najmlađe, koje su često deficitarne u Domovima zdravlja, one se, kako nam je rečeno, u privatnim klinikama i ambulantama ne mogu naći.
Na pregled u KCCG čeka se i do pola godine
Sa druge strane, kad je riječ o državnim medicinskim ustanovama, zdravstvena njega jeste besplatna ali preglede kod specijalista, kako tvrde naši sagovornici, skoro je nemoguće zakazati.
Kada se i zakažu, čeka se čak i duže od pola godine na termin za pregled, što ga vrlo često obesmišljava jer zdravstveni problem zbog kojeg je pacijent zatražio pregled – uglavnom ne može toliko da čeka.
„Pokušala sam pet ili šest puta da zakažem kod endokrinologa. Svaki put kada je izabrana doktorica pokušavala da to uradi, nije bilo slobodnog termina. A ako odeš direktno na šalter u KBC, oni ti lijepo objasne da se tako ne zakazuje i upute te na izabranog doktora. I tako se kreće „vrzino kolo” kojem nikad kraja”, kaže nam Podgoričanka Marijana Smolović.
Nakon što pacijent uspije da dobije termin za pregled, kako ističe naša sagovornica, na pregled je potrebno toliko dugo čekati da se, kaže, „zaboravi i šta je zakazano“.
„A kad dođeš konačno na pregled, nerijetko se nađeš u situaciji da je u istom terminu zakazano više ljudi, pa i tada preostaje - samo čekanje. To što imaš zakazan termin u devet sati, ne znači ništa, jer ga dijeliš sa još makar 10 drugih ljudi”, ističe Smolović.
Na pregled u najvećoj zdravstvenoj ustanovi, KCCG, dugo je čekala i Nikšićanka Kristina Perković.
„Od januara čekam na pregled. Treba da uradim test opterećenja srca. Sada sam bila svjedok da su pacijentu zakazali isti pregled za 17. decembar 2022. Znači, mora čekati više od pola godine“, napominje Perković.
Zbilja je malo je onih koji su na ljekarske preglede bilo koje vrste, a da nije Urgentni centar, stigli u kratkom vremenskom intervalu. Ipak, ima njih. Tako makar kažu...
„Zakazao sam kod mojeg doktora prije deset dana. Dolazim iz Bara, nijesam puno čekao“, kaže Sulejman Butković.
Slično iskustvo ima i Bjelopoljac Radoš Mališić, koji napominje da je došao na kontrolu u KCCG.
„Do sada smo završavali brzo. Nema problema kad zakazujemo“, kazao nam je Mališić.
Ko mora snađe se za novac
Ovi drugi, a njih je većina, koji nijesu te „sreće“ da dobiju termin za pregled u roku od desetak dana, preostaje da u potrazi za što bržim i kvalitetnijim rješenjem svog zdravstvenog problema odu u privatne klinike. A to je danas, za većinu njih, luksuz.
„Otprilike znam koliko koštaju privatno pregledi. Rijetko ko od „običnih smrtnika“ ima novca za privatno liječenje. Većina građana radi za minimalac od 450 eura. Nakon što primimo platu, moramo da platimo račune, kiriju, i to nam je već više od pola mjesečnog primanja. U startu, dakle, otpada mjesečna nabavka bilo čega, jer nam ostaje toliko para tek da preživimo, i to na hljebu i vodi otprilike”, kaže Podgoričanka Marijana Smolović.
U takvoj finansijskoj situaciji, pregled kod privatnika velikom dijelu građana nemoguće je da priušte.
„Građani nemaju novca da idu u privatne klinike. Da imaju ne bi ovdje bila ovakva gužva“, kaže nam i Katarina Perković.
Kada je zdravlje u pitanju, građani nerijetko posežu i za pozajmicama, kako bi se liječili. Jedna od opcija su i pozajmice od banaka. No, često je teško naći najbolju opciju za kredit, pa smo potražili povoljne pozajmice.
„U Addiko banci moguće je uzeti iznos kredita od 500 eura sa rokom otplate od 12 mjeseci, nominalna kamatna stopa iznosi 0,4 odsto na godišnjem nivou“, jedna je od ponuda banaka koju građani mogu iskoristiti onda kada je najpotrebnije. U ovom slučaju građani vraćaju samo jedan euro više nego što su uzeli, navode iz banke.
Za ovu opciju nije neophodno prenošenje zarade u ovu banku, pojašnjeno je u kampanji Addiko banke, koju predstavljaju kroz novo zaštitno lice hrčka Oskara.
Kako ističe i jedan od sugrađana, kad je muka nađe se i novac.
“Ima dosta građana koji se privatno liječe. Mi, sirotinja, moramo ovako, preko Fonda. Mora se čekati red, ali ko mora snađe se za novac”, kaže Radoš Mališić.
Sličnog je stava i Baranin Sulejman Butković.
“Neko ima novca, neko nema, kao i za sve drugo. Većina nema”, poručuje Butković.
Iz Addiko banke najavili su i nove ponude namijenjene građanima i privrednicima.
„Pošto znamo šta život može donijeti, specijalizovali smo se za brze kredite kako bismo pomogli važne lične trenutke u životu, najavljuju iz Addiko banke.
