Dok se piše ovaj tekst (ponedjeljak poslije podne) još nema informacija ko će i kada formirati novu vladu Crne Gore. Da li će to biti DPS-SDP-LP koalicija koja je osvojila najviše glasova ili će, u posljednjem trenutku, lideri Demokratskog fronta uspjeti da naprave politički preokret i nekako privole stranke manjinskih naroda da daju podršku opoziciji ili će, možda, zaživjeti do sada u Crnoj Gori nezabilježena ideja Pozitivne Crne Gore o manjinskoj vladi...
Svejedno: ko god bude u prilici da sastavi novu vladu, čega ga težak zadatak održavanja finansijske i budžetske stabilnosti. U nedostatku investicija buduća vlada ima dva izbora, ili da nastavi sa praksom zaduživanja ili da poveća poreske stope. Generalno, kriza je uslovila da se države koje nemaju investicioni rejting - među koje spada i Crna Gora - zadužuju po sve nepovoljnijim uslovima, dok se manjak budžetskih prihoda u praksi simultano pokušava rješiti na dva načina- “rezanjem“ javne potrošnje i povećanjem poreskih stopa.
Imajući u vidu da se od izvršne vlasti očekuje i da trajno riješi nagomilane probleme u najvećoj crnogorskoj fabrici - Kombinatu aluminijuma Podgorica - jasno je da će ministri finansija i ekonomije morati da dobro zasuku rukave i utru put ka održivosti sistema javnih finansija.
Štednja ili povećanje poreskih stopa: S obzirom na to da politika očuvanja niskih poreskih stopa u vrijeme krize za sada nije donijela očekivane rezultate u dijelu privlačenja stranih direktnih investicija, često se u javnosti spekuliše sa povećanjem stope PDV-a, koja je sa 17 odsto trenutno najniža u regionu.
Skoro sve vlade su od izbijanja krize korigovale naviše osnovne poreske stope u cilju punjenja budžeta, ne osvrćući se na kritike građana i privrede. Kod nas su, međutim, zadržane jednocifrene stope poreza na dohodak i dobit, ali je došlo do uvođenja prijevremenog nameta na električna brojila, mobilne telefone i kablovske priključke. Pošto ovaj - ispostavilo se: krajnje nepopularan i pravno problematičan potez - neće značajnije doprinijeti popunjavanju rupa u budžetu, kreatori državne politike moraće da “prelome”: da li će nastaviti sa zaduživanjem na međunarodnom tržištu, ili će se ići na povećanje poreza i bolju naplatu neizmirenih obaveza. Striktnom naplatom kompletnog poreskog duga bi se mogla isplatiti glavnica od 180 miliona duga po osnovu emitovanih euroobveznica, koja dospijeva 2015. godine. Već naredne, 2016. godine, država će morati da servisira glavnicu od 220 miliona eura.
Najavljeno zakonsko limitiranje nivoa državnog duga bi vjerovatno naišlo na opšte odobravanje da se ubrzano ne približavamo nivou koji EU toleriše Mastrihtskim kriterijumima. Vlada se samo u posljednje tri godine zadužila preko 650 miliona eura i uvećala javni dug na 50 odsto BDP-a. Ako se nastavi trend pozajmica od 150 do 200 miliona na godišnjem nivou, prag tolerancije javnog duga od 60 odsto BDP-a koji propisuje EU mogao bi biti dosegnut već krajem mandata nove Vlade.
Slab privredni rast uslovljava zaduživanje: Ekonomski analitičar Vasilije Kostić ističe u izjavi Portalu Analitika da pritisak na novu vladu za dodatnim zaduživanjem nije nerealno očekivati, “ako imamo u vidu ukupnu ekonomsku situaciju kod nas, u regionu i šire”.
-Osnovna karakteristika tog stanja je slab ekonomski rast i oporavak domaće ekonomije, uz rastuću potrebu za socijalnim zbrinjavanjem značajnog dijela stanovništva. Stoga, mislim da će rješenje za koje će se Vlada odlučiti u stvari stajati pod direktnim uticajem ostvarenja poreskih prihoda odnosno indirektno nivoom ekonomskih aktivnosti i javne potrošnje. Ipak, ne treba smetnuti s uma da će javna potrošnja u dobrom dijelu biti ograničena sposobnošču zaduživanja, što sve ukupno upućuje na moguću kombinaciju jednog i drugog načina- naveo je on.
Kostić upozorava da povećanje poreskih stopa ne mora obavezno da rezultira rastom prihoda, već primarno suzbijanjem ekonomskih aktivnosti, “što je i razlog zašto povećanje PDV- a treba biti opcija za razmatranje, a ne gotovo rješenje”.
-Za vraćanje dospjelih obaveza državi stoje na raspolaganju različiti mehanizmi. To mogu biti redovna sredstva planirana za tu namjenu, novo zaduživanje, sredstva ostvarena u raznim finansijskim aranžmanima i transakcijama (prodajom imovine i slično). Kako god, vrlo je značajno da država odgovori adekvatno obavezi prema imaocima njenih hartija od vrijednosti. Ograničavanje državnog duga u odnosu na BDP je praktično postalo standard upravo zbog činjenice da se limitira zaduživanje i vraća potrošnja u realnije okvire. Upravo zato je i uvedeno u mnogim zemljama- konstatuje Kostić.
Poslodavci protiv povećanja poreskih stopa: Crnogorski poslodavci se generalno protive povećanju poreskih stopa.
U Uniji poslodavaca smatraju da će Vlada nastaviti sa politikom zaduživanja, uz očekivanje da će ta sredstva biti usmjerena na razvojne projekte i podršku preduzećima da ostvare poslovne potencijale “kako bi kasnije država, novcem koja ubira od privrede, bila u mogućnosti da servisira otplatu duga”.
-Veoma su značajni uslovi pod kojima se država zadužuje, jer je neopravdano sa ekonomske tačke gledišta zaduživanje po kamatnim stopama visočijim od stope privrednog rasta za period na koji se uzima kredit. Kad je u pitanju povećanje poreskih stopa, stav UPCG je da to dodatno ugrožava opstanak privrednih subjekata kroz rast svih ulaznih troškova poslovanja, povećanje cijena roba i usluga i povratni pad prihoda i prometa. Svako novo povećanje poreskih opterećenja za privredu može da ima kontra-efekat – povećanje obima poslovanja u sivoj zoni i pad naplate fiskalnih prihoda- naglasila je za Portal Analitika ekonomska savjetnica UPCG Ana Rašović, uz ocjenu da obezbjeđenje rasta budžetskih prihoda treba tražiti kroz suzbijanje sive ekonomije i smanjenje javne potrošnje, “posebno za glomaznu, neefikasnu i skupu administraciju na lokalnom i državnom nivou, čije finansiranje privreda niti treba niti može da izdržava”.
Izvršni direktor Montenegro biznis alijanse Darko Konjević kazao je Portalu Analitika da se iz dosadašnjeg djelovanja Vlade može zaključiti da postoji namjera da se porezi zadrže na postojećem nivou.
-Sa aspekta poslodavaca to je dobar potez jer bi povećanje poreza imalo negativan efekat na ekonomiju i biznis, a posebno u smislu najave oporavka i ostvarivanja predviđenog ekonomskog rasta. S druge strane u proteklom periodu imali smo trend rasta zaduženosti i biće vrlo teško izbalansirati da se u budućnosti ne zadužujemo. Poslodavci će se uvijek truditi da stope poreza ostanu na istom nivou, pa samim tim i stopa PDV-a. Tačno da je većina zemalja u okruženju i Evropi posegla za povećanjem, ali smatramo da ekonomija Crne Gore ima više koristi u periodu krize od ove stope PDV-a nego od neke veće- ocijenio je Konjević, koji takođe preporučuje suzbijanje sive ekonomije u cilju povećanja prihoda državne kase.
-Takođe, treba raditi na privlačenju stranih investicija i eliminisanju barijera za investiranje kako bi se privukao svjež novac. Postoji još prostora za zaduženje, ali potrebno je razmisliti za šta se zadužujemo. Pokretanje infrastrukturnih projekata, kao što su izgradnja autoputa i hidrocentrala, je važno prije svega što pokreće privredu i angažuje kapacitete stvarajući dodatnu vrijednost. Neki od ovih projekata su planirani kao javno privatno partnerstvo ili koncesija, što bi donijelo dodatne količine novca u sistem- naglasio je Konjević.U Vladi žele da podstiču investicije: U Ministarstvu finansija ističu da će i iduća godina biti teška i krizna, uz očekivani nastavak recesionog ciklusa koji je zahvatio većinu evropskih zemalja.
-U takvom ambijentu Crna Gora mora biti usmjerena na nastavak vođenja oprezne i odgovorne fiskalne politike. Ministarstvo finansija će predložiti Vladi da i u 2013. nastavimo sa sprovođenjem politike smanjenja potrošnje i deficita, što će smanjiti potrebu za zaduživanjem. Dakle, naš plan je nastavak fiskalne konsolidacije, vodeći računa da se ne ugrozi ekonomski rast. Paralelno sa konsolidacijom javnih finansija, bićemo posvećeni ostvarenju dodatnih budžetskih prihoda kroz širenje poreske osnovice odnosno obuhvata, smanjenje sive ekonomije i efikasniju naplatu poreskih potraživanja. Takođe, predložićemo nastavak politike podsticaja investicija, preduzetništva i zapošljavanja, kroz konkurentne poreske stope- najavilo je ministarstvo u odgovorima na upite Portala Analitika.
Podsjećaju da su, u saradnji sa CBCG, DRI i skupštinskim Odborom za finansije, ekonomiju i budžet, pripremili nacrt zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, koji će uskoro biti razmatran na Vladi.
Garancije kao finansijski izazov: Glavna karakteristika dokumenta ogleda se u uvođenju fiskalnih pravila vezanih za budžetski balans, dug, prihode i rashode, kao i uspostavljanju trogodišnjeg budžetskog okvira. Zakonom će se, između ostalog, definisati gornji limit zaduženosti za srednji rok, koji će biti utvrđen na nivou znatno nižem od onog predviđenog zahtjevima EU. Izvori finansiranja kapitalnog budžeta i deficita, kao i otplate starih dugova, biće definisani u zavisnosti od procjene prilika na finansijskom tržištu – navodi se u saopštenju ministarstva, napominjući da izrazito konzervativne projekcije ne predviđaju u 2015. i 2016. godini ostvarenje suficita u iznosu koji bi bio dovoljan za otplatu 400 miliona eura vrijrdnih glavnica duga po osnovu emitovanja euroobveznica.
-Ukoliko se takav scenario ostvari, kredite ćemo – refinansirati. U međuvremenu, otplaćivaćemo kamate, što je praksa i u drugim zemljama. Što se tiče garancija izdatih za Kombinat aluminijuma, one će i u 2013. biti glavni fiskalni izazov. Aktivnim odnosom i stalnim kontaktima i pregovorima sa KAP-ovim kreditorima Vlada preduzima maksimalne napore kako bi se definisao najbolji model za redefinisanje odnosa, koji neće značiti destabilizaciju budžeta. Podsjećamo da, u skladu sa potpisanom transakcionom dokumentacijom, banke zadržavaju pravo nad mogućnošću aktiviranja garancija. U tom smislu, prvenstveno smo usmjereni na smanjenje rizika aktiviranja garancija i, u slučaju negativnog scenarija, postizanje dogovora sa bankama da im se dug isplati po uslovima iz ugovora koje je sa njima zaključio KAP, što bi značajno smanjilo izloženost javnih finansija- preciziralo je Ministarstvo finansija .
Kako sada stvari stoje, finansijski najteže godine u skoroj budućnosti po Crnu Goru biće 2015.i 2016. godina, kada dospijevaju na naplatu 400 miliona vrijedne euroobveznice! To bi trebalo da budu posljednje dvije godine mandata nove Vlade koja će imati zaista težak zadatak da budžetski obezbijedi ta sredstva - naročito ako nas ne zapljusne novi talas investicija. Alternativa nedostatku investicija je ili zaduživanje ili povećanje poreza. S toga se može reći da će se Crna Gora- u narednom četvorogodišnjem periodu - nalaziti između poreskog raja i dužničkog pakla. Dakako, najvažnije je izbjeći ovaj drugi scenario.
Siniša GORANOVIĆ
