On je Kreg Venter (Craig Venter), osnivač Instituta Džej Kreg Venter u SAD-u, u kome je stvorena ova prva ćelija sa vještačkim DNK.
Šta je po vama vještački život?
To nije tako teško objasniti. Pošli smo od ćelije jednostavnog organizma mikoplazme. Dešifrovali smo sastav njenog genoma, odnosno DNK, a zatim napravili vještački genom i implantirali ga u ćeliju iz koje je odstranjen originalni DNK. Ćelija je počela da ga čita i tako postala sasvim novo živo biće. Tako da, jedini DNK u toj novoj ćeliji je vještački DNK sastavljen uz pomoć kompjutera, zato kažemo vještački život. To nije plastična ćelija, ona je vrlo živ organizam koji se samostalno umnožava, ali sve što sadrži dobijeno je putem kompjuterskog koda.
Da li čovek može stvoriti vještački život koji može sam za sebe nastaviti da živi, da se razmnožava i evoluira?
Nisam siguran da trenutno postoji cilj da se tako nešto uradi. Organizam koji smo stvorili može da opstane samo u laboratoriji i pod specijalnim uslovima. To je jako važno. Jer, ako ćemo, recimo, da naravimo vještačke alge, potrebno je da ih tako napravimo da one ne mogu da opstanu u okeanima ili drugim staništima. Najbitnije je da možemo da kontrolišemo njihov opstanak. Mi se protivimo plasiranju vještačkih organizama van laboratorije i ja smatram da je svaka laboratorija koja se bavi ovakvim stvarima dužna da se stara o tome da organizmi budu takvi da ne mogu opstati van laboratorije.
Šta predstoji u nauci 21. vijeka da se važno otkrije? Po vama?
Još uvijek sam pod utiskom ovog posljednjeg otkrića. Ipak, ono što bih za života volio da vidim jeste pozitivna primjena ovog otkrića, kada su u pitanju novi izvori energije, hrana, čista voda, ili kada je u pitanju recimo vakcinisanje. Za mene, kao naučnika, bilo bi sjajno kada bih vidio da je moj rad pozitivno uticao na čovječanstvo.
Da li očekujete da će nova tehnologija i proizvodi poput biogoriva biti dostupni svim ljudima u svakom dijelu svijeta?
Pa, to bi svakako bilo idealno. Zemlje koje najbrže usvoje nove tehnologije steći će ekonomsku prednost nad drugima. Cilj nam je da, ako dođemo do nekih rješenja, učinimo sve kako bi licenca bila dostupna širom svijeta. Potrebno je da se stvari globalno primjene. Dosta naših investitora nije iz Amerike, već iz nekih drugih zemalja koje smatraju da bi nove tehnologije mogle imati pozitivan uticaj na njihove ekonomije. Recimo, ako želimo da u budućnosti manje zavisimo od nafte kao izvora energije, biologija kao nauka, biće od velikog značaja.
Prošlo je 10 godina od kada je dekodiran ljudski genom, a čini se da je progres u pogledu primjene medicinskih dostignuća na konkretne slučajeve bio prilično slab. Da li mislite da smo suviše optimistični u pogledu očekivanja od primjene vještačkog života? Da li ćemo za 5 do 10 godina biti u prilici da se uvjerimo u neka nevjerovatna dostignuća u vezi sa vještačkim životom?
To je veoma važno pitanje i okrenuto je budućnosti. Ne sumnjam da će za 20, 30 godina ovo biti dominantna tehnologija koju će svi koristiti. Moguće je da će se to desiti i mnogo brže. U pravu ste – progres u vezi sa ljudskim genomom bio je znatno sporiji jer je zavisio od ove nove tehnologije, ali sada će vjerovatno stvari ići mnogo brže.
Da li će vaša otkrića promjeniti način na koji se naša civilizacija razvija, u smislu fundamentalnih vrijednosti na kojima počiva čovječanstvo?
Iskreno se nadam da će otkrića imati pozitivan efekat na našu civilizaciju. Nova otkrića su nam neophodna. Uskoro će nas na planeti biti skoro 9 milijardi, a trenutno nemamo načina da obezbijedimo hranu, vodu i ljekove za sve ljude na planeti, a da pri tom istovremeno ne ugrozimo životnu sredinu. Nadam se da će nove tehnologije upravo doprinijeti tome da prestanemo da uništavamo prirodu koja nas okružuje. S druge strane što više saznamo o DNK, više ćemo biti u prilici razumijemo sopstvenu evoluciju i možda utičemo na nju u budućnosti.
Šta je to što vas nagoni da se bavite ovakvim otkrićima?
Kao naučnik, nalazim se u privilegovanoj poziciji da mogu da razmišljam o takvim stvarim i pokušam da nađem rješenja. Bio sam u prilici da plovim oko svijeta i bio sam svjedok promjena – video sam kako su se predivni, čisti okeani vremenom pretvorili u prava smetlišta i kako život u njima polako zamire. To me veoma pogađa i zbog toga radim na otkrićima koja mogu popraviti ove stvari. Mislim da svako od nas treba da radi na tome da ovaj svijet učinimo boljim mjestom za život.
Upoznati ste sa užasnim izlivanjem nafte u Luizijani. Da li mislite da će vaši budući mikrobi moći da rješavaju takve probleme?
Moramo biti vrlo pažljivi kada je to u pitanju, ali svakako mislim da moramo raditi na tome da pronađemo alternativno rješenje. Jer, dok god crpimo naftu na način na koji se to sada radi, postoje realne opasnosti od ekoloških katastrofa.
(B92)
