Društvo

Predstavnici nemedicinskog kadra i sindikalci KCCG traže način za izmijenu odluka o selektivnom povećanju zarada

Kako je mjereno čiji rad manje vrijedi u zdravstvu

Memorandum koji je u najavi obuhvatiće nemedicinski kadar pet ustanova: Transfuzije, Doma zdravlja, Hitne, Kliničkog i Instituta za javno zdravlje…Na potezu menadžment najveće zdravstvene ustanove u zemlji, kako bi se usvojio novi kolektivni ugovor i popravila pozicija nemedicinskog kadra

Kako je mjereno čiji rad manje vrijedi u zdravstvu Foto: Foto: Pixabay
Biljana Roćen-Knežević
Biljana Roćen-KneževićAutorka
Portal AnalitikaIzvor

Predstavnici nemedicinskog kadra Kliničkog centra Crne Gore pregovaraju sa kolegama iz drugih zdravstvenih ustanova kako bi kroz novi memorandum glasnije i jače stali iza zahtjeva da se, kako navode, ispravi nepravda koju su potpisivanjem novog Granskog kolektivnog ugovora i obračunom plata nanijeli reprezentativni sindikati i Ministarstvo zdravlja.

Kako je Portalu Analitika saopštio predstavnik nemedicinskog kadra KCCG, Slobodan Brajović novi memorandum koji je u najavi obuhvatiće nemedicinski kadar pet ustanova: Transfuzije, Doma zdravlja, Hitne, Kliničkog i Instituta za javno zdravlje.

Granski kolektivni ugovor koji su 30. decembra potpisali ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović i dva reprezentativna sindikata nije predvidio linearno povećanje plata svim zaposlenima u zdravstvu što je dovelo do protesta nemedicinskog kadra čiji predstavnici smatraju da su oštećeni, za razliku od njihovih kolega iz medicinske branše sa kojima rade pod istim krovom.

Ugovorom je, naime, faktički za medicinski kadar precizirano uvećanje koeficijenata, dok su za nemedicinski kadar koeficijenti ostali nepromijenjeni. To u praksi znači da će se uvećanje njihovih zarada svesti samo na iznos od 17,5 odsto, kako je to predviđeno izmjenama po programu ,,Evropa sad“. 

Iz nemedicinske struke poručili su da se presedan sa platama ne može pravdatiobrazloženjem da je to bio način da se cijeni napor zdravstvenih radnika tokom pandemije i kovid krize. Ističu da je i mnogo članova nemedicinskog kadra takođe danonoćno radilo kako bi sistem odgovorio na izazove koje je nametnuo koronavirus. 

Slobodan Brajović; Foto: Privatna arhiva

Predstavnici sindikalnih organizacija, međutim, ističu da ni oni nijesu bili za to da se podvajaju medicinari i nemedicinari, ali da je Granski ugovor morao biti potpisan do kraja godine jer da nije, 8.000 medicinara bi ostalo bez povećanja plata. 

Zato su borbu za uravnoteženjem plata i ispravku razlika nastavili kroz insistiranje da se potpiše poseban Granski ugovor za uposlene u Kliničkom centru, kao najvećoj zdravstvenoj ustanovi u zemlji. 

To je, po njima, bio pravi način, uz prateću inicijativu za ispitivanje ustavnosti odredbi Granskog kolektivnog ugovora, a ne neformalni izlivi nezadovoljstva koji su „ugrozili pregovaračku ulogu sindikata“.

Brajović: Granski ugovor isključio dio sektora 

Brajović, kao predstavnik nemedicinskog kadra u KCCG naglašava da ne želi da se stekne utisak - što im je, prema njegovim riječima, prebacila i ministarka zdravlja - da je nemedicinarima krivo zbog povećanje zarada njihovim kolegama. 

„Ako ćete da povećate zarade medicinarima, nama je drago, to su naše kolege, ali ne preko kolektivnog ugovaranja, nego neka se nađu fondovi ili drugi način. Mi smo isto dio zdravstvenog sistema, podliježemo tom ugovaranju. Ovako, potpisan je Granski kolektivni ugovor za zdravstvo koji isključuje jedan dio zdravstva“, poručuje Brajović.

Upozorava da su nove izmjene dovele do neslaganja unutar zdravstvenog sistema i do razmirica. Pitaju i ko je donio odluku da jedne diplome vrijede više od drugih.

„Medicinska sestra će sad imati veću platu nego diplomirani ekonomista ili pravnik. Već je veliko nezadovoljstvo. Stiče se utisak da se naš rad ne vrednuje. Ljudi su ogorčeni, bijesni, nemedicinski dio je apsolutno ponižen ovim”, kaže Brajović. 

Prema njegovim riječima, u medicinski kadar ne ubrajaju se zaposleni u administraciji, klinički psiholozi, ekonomisti, vozači, te da je spisak onih koji će ostati bez povećanja podugačak. 

Podsjeća da na onkologiji rade fizičari, a nijesu dio medicinskog osoblja. „Odrađuju oko 95 posto posla za pacijente koji su na zračenju, oni određuju dozu a doktor samo dugme pritisne. Izostavljate li i njih iz ovog povećanja, a rade ogroman dio medicinskog posla“, pitao je Brajović čelnike u zdravstvu.

Kazao je da su ih predstavnici sindikata uvjeravali da neće doći do potpisivanja takvog kolektivnog ugovora.

Radonjić: Ugrožena pregovaračka pozicija 

Predsjednik Sindikata zaposlenih u zdravstvu Crne Gore Nebojša Radonjić kazao je Analitici da poslije potpisivanja Granskog kolektivnog ugovora, bilo očekivano da će nemedicinari biti nezadovoljni. Oni su to, kako podsjeća, pokazali i protestom ispred KCCG koji je, smatra, samo nanio štetu sindikalnoj borbi. 

„Način da se ispravi nepravda učinjene nemedicinskim radnicima leži u potpisivanju posebnog kolektivnom ugovoru za KCCG. Nas su u tim namjerama, međutim, pretekli neki ljudi, koji sebe nazivaju sindikalcima“, kaže Radonjić, koji smatra da protesti organizovani u pauzi za kafu nisu adekvatan način borbe. 

Nebojša Radonjić; Foto: Portal Analitika

On kaže da će kolektivni ugovor posebno definisati prava i obaveze poslodavca i Sindikata KCCG. 

„Takav ugovor ima Institut Dr Simo Milošević. Želimo tim ugovorom da ispravimo stvari iz Granskog kolektivnog ugovora, da nemedicinskom kadru vratimo prava koja su im njime ukinuta. U momentu potpisivanja Granskog kolektivnog ugovora, nije postojao sindikat na zemlji koji ne bi prihvatio povećanje od 30 odsto za 90 odsto svojih članova. I mi smo prihvatili, ali smo znali da nam slijedi rad na tom kolektivnom ugovoru“, kazao je Radonjić. 

Ističe da su o tome razgovarali sa Ministarstvom zdravlja i prije potpisivanja i da je priprema posebnog ugovora odavno u planu. 

Krivokapić: Breme krize iznijeli zdravstveni radnici

Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva Ljiljana Krivokapić je pojasnila da je projekcija u decembru najavljene izmjene plata bila da opredijeljena sredstva za povećanje budu raspoređena tako da svima u javnom sektoru, među njima i nemedicinskom kadru ide uvećanje za dio ukinutih doprinosa za zdravstvo na teret zaposlenog i na teret poslodavaca, što je oko 17.5 odsto.

„Cilj je Vlade bio da se samo zdravstvenim radnicima - koji su imali povećan obima posla, iznijeli krizu, radeći u kovid ambulantama i na odjeljenima - u zavisnosti od vrste zanimanja kroz koeficijente povećaju plate od 20 do 35 posto. Ti koeficijenti su iskazani u Granskom kolektivnom ugovoru“, kaže Krivokapić za Analitiku.

Ljiljana Krivokapić; Foto: RTCG

Ističe da uvijek podržava svakog zaposlenog u zdravstvu, ali smatra, ipak, da su breme krize, iznijeli zdravstveni radnici, pa su „nešto malo više su zbog toga nagrađeni od administracije“. 

„Naše medicinske sestre su radile dan-noć, 24 sata, i subotom, nedjeljom, praznicima, i 365 dana u godini. A nemedicinski kadar - sem onih koji je u voznom parku ili tehničkoj službi - bili su nagrađeni i dobili stimulaciju, u zavisnosti od budžetskih sredstava ustanove“, kazala je Krivokapić. 

Presedan i različiti aršini 

Predstavnik nemedicinskog kadra Slobodan Brajović ističe da iako u zdravstvenim ustanovama radi veliki broj onih koji dolaze iz drugih struka, do sada nije bilo nelinearnog povećanja plata. 

„Praksa je bila da se zarade u zdravstvu uvećavaju na koeficijent koji imaju. Mi smo svi već kategorisani po grupama na osnovu težine poslova: moj koeficijent u ekonomsko-finansijskoj struci nije jednak koeficijentu sestre u intenzivnoj njezi, i to je potpuno normalno. Njen posao je teži, važniji i već smo time odvojeni. I povećanje je uvijek išlo linerano na osnovni koeficijent, pa je povećanje meni moglo da iznosi 50 eura, toj medicinskoj sestri sa intenzivne njege 60-70 eura, i to je sve u redu“, kaže Brajović. 

Napominje da su iz stavova ministarke Borovinić-Bojović saznali da su zarade povećane zbog pandemije i kovida, iako, kako navodi, mnogi medicinari tokom pandemije nijesu ušli u kovid zonu. 

Pojašnjava da su i članovi nemedicinskog kadra radili tokom pandemije, često prekovremeno, kako bi se posao na vrijeme završio. 

„Neka nam kažu koliko se ljudi nemedicinske struke zarazilo koronom za posljednje dvije godine, zbog toga što su morali da uđu u kovid zonu? Ko donosi i instalira boce sa kiseonikom u kovid zoni? Rade li to medicinske sestre i ljekari, ili momci iz „kisikane“? Kako bi liječili pacijente da im toplana ne radi? Ministarka je pominjala ložače. Šta bi bilo da ložači kažu da neće da rade i puste da se smrzavaju pacijenti po KCCG”, pita Brajović.

Ko je na potezu

Nebojša Radonjić ističe da je nakon svega, na potezu menadžment najveće zdravstvene ustanove u zemlji, kako bi se usvojio novi kolektivni ugovor i popravila pozicija nemedicinskog kadra. 

„Ukoliko menadžment KCCG prepozna ovo kao dobar, tačan, pošten ugovor, mi ćemo ga sa zadovoljstvom potpisati. Ako ne želi ovakav ugovor da potpiše, kako sam nedavno najavio u obraćanju menadžmentu, odnosno direktorici KCCG Ljiljani Radulović, sindikat će preduzeti sve zakonske mogućnosti kako bi obje strane sjele za sto i dogovorile se“, ističe Radonjić. 

Portal Analitika