Ako je bilo šta do sada moglo da razuvjeri nebrojene zagovornike ideje stalnog rasta, onda je to godina na izmaku. Obustava svih oblika kretanja i razmjene u ovoj godini prouzrokovala je ogromne gubitke u saobraćajnoj, a zatim i naftnoj industriji. Većina avio-kompanija makar u jednom trenutku je ukinula sve linije, a tek jedan broj njih danas prevozi putnike i to prema drastično redukovanom redu letnjenja. Rad od kuće i održavanje, kako malih poslovnih sastanaka, tako i velikih konferencijskih događaja, posredstvom online platformi dodatno su umanjili potrebu za energentima.
Cijena barela sirove nafte u prvim danima januara bila je u blagom porastu, nakon što je većina uvoznika i velikih potrošača ovog energenta u svim ključnim sektorima objavila planove koji su proizvođačima ulivali optimizam. Nakon što je cio svijet ostao zaključan, a razmjena svega gdje je to bilo moguće prenešena na internet, potrošnja energenata bila je toliko niska, a zalihe nafte toliko velike da su postajale opterećenje za one kojih su ih posjedovali, pa se cijena spustila ispod nule. Barel nafte koštao je u jednom trenutku čak minus 37 dolara, što je najmanja vrijednost otkako se njom trguje u bilo kom obliku.
Prognoze za 2021. još ne daju ni proizvođači, ni ključni potrošači, ni zemlje izvoznice, ni najveći uvoznici. Kolika će biti cijena zavisiće od nivoa potrošnje; kolika će biti potrošnja zavisiće od mogućnosti kretanja; koliko će biti kretanja zavisiće od sposobnosti da se zaustavi širenje koronavirusa; koliko će se u obuzdavanju pandemije uspjeti zavisiće od upotrebe vakcine, koja ne samo što treba da buide djelotvorna, već i odobrena među donosiocima nacionalnih i nadnacionalnih odluka.
Cijena barela sirove nafte i dalje ne prelazi psihološku granicu od 50 dolara, iako je tokom proteklog mjeseca uvećana za više od četvrtinu, posebno otkako je vijest o vakcini počela ohrabrujuće da djeluje na većinu onih sektora za čije funkcionisanje su energenti ključni, a tržište iščekuje da Organizacija zemalja izvoznica nafte – OPEC sjutra nastave prekinute pregovore vezane za politiku proizvodnje u narednoj godini. Vodeće OPEC članice, kao i Rusija, tek treba da se izjasne u vezi planiranih ograničavanja proizvodnje u vremenu pandemije.
Sedmica je počela optimistično, jer se računalo na relativno brzo postizanje konsenzusa u ovom tijelu. Odlaganje sastanka zamislilo je cijeli svijet, jer više nije samo neizvjesno kojom dinamikom će pandemija nastaviti da se širi, već ni koliko je spremnosti da se gubici koje je prouzrokovala u mnogim sektorima tokom naredne godine saniraju.
Sedmica je počela optimistično, jer se računalo na relativno brzo postizanje konsenzusa u ovom tijelu. Odlaganje sastanka zamislilo je cijeli svijet, jer više nije samo neizvjesno kojom dinamikom će pandemija nastaviti da se širi, već ni koliko je spremnosti da se gubici koje je prouzrokovala u mnogim sektorima tokom naredne godine saniraju.
Postoje dva scenarija u kojima argumenti one strane koja bi iz naredne godine mogla izaći kao gubitnik predstavljaju ono što bi se teško dalo osporiti. Jedan je da se proizvođači opredijele za obuzdavanje proizvodnje do nivoa koji je tek neophodan da zadovolji potrebe za energentima u onoj mjeri u kojima potrošnja nije na toliko niskom nivou na kojem je bila u aprilu ove godine, ali ne ni u visini one koja je postojala u bilo kom trenutku prije pojave koronavirusa. U tom slučaju postoji rizik da zbog svakog mogućeg povećanja potrošnje, ukoliko se stvore mnogućnosti da ograničenja kretanja budu umanjena, a druge mjere olabave, zalihe u jednom trenutku ne budu dovoljne.
Drugi scenario je da optimistične najave u vezi distribuiranja vakcine mogu biti povod za planiranje većeg obima proizvodnje. U slučaju da dođe do novog zaključavanja, koje do trenutka kada vakcina počne da se primjenjuje globalno niko ne isključuje kao opciju, ovo bi moglo stvoriti aprilski problem prekomjernog gomilanja zaliha, koje ne mora nužno ponovo da cijeni doda negativni predznak, ali je nesumnjivo može drastično oboriti i usporiti oporavak proizvodnog sektora. Takav ishod bi, međutim, znatno više mogao pogodovati teško oštećenoj transportnoj industriji, koju bi isključivo niske cijene goriva mogle pokrenuti.
Uostalom, razmislimo o stotinama miliona ljudi širom svijeta koji su koristili usluge transporta, posebno kada je riječ o letovima sa jednog kontinenta na drugi, krstarenja putničkim brodovima ili transport sirovina, poluproizvoda i finalnih proizvoda sa jednog kraja svijeta na drugi. Veza između prekida ovih aktivnosti i pada platežne moći pojedinaca i kompanija je uzročno-posljedična. Čak i da u jednom trenu koronavirus bude u potpunosti suzbijen, očekivanja da bi sve za manje od pet godina moglo krenuti normalnim tokom više su nego nerealna.
Čak i da u jednom trenu koronavirus bude u potpunosti suzbijen, očekivanja da bi sve za manje od pet godina moglo krenuti normalnim tokom više su nego nerealna.
Prvo, veoma je mali broj onih koji jedva čekaju da se avio-linije obnove kako bi otputovali negdje, jer čak i oni koji to žele često nemaju novca, a i povećan oprez od zaraznih oboiljenja generalno je uticao na promjenu navika kod većeg broja populacije koja se do sada prilično opušteno kretala u nepoznatim sredinama. Kompanijama čiji su oni konzumenti bili, poput avio-prevoznika, kruzera i drugih, preostaje da ih motivišu niskim promotivnim cijenama. Uz već pretrpljene gubitke za većinu njih to znači poslovanje ispod najniže granice opravdanosti, što umanjuje vjerovatnoću da će putovanja nakon što koronavirus postane prošlost za mnoge biti isplativa. Skupa putovanja, sa druge strane, mogu tek djelimično podstaći rast isključivo u najvišem segmentu, ali ne i u potpunosti pokrenuti cio sektor. Uostalom, privatni avioni letjeli su sve vrijeme.
Da li će OPEC produžiti masovne proizvodne kvote koje je sam sebi nametnuo još tokom maja, kako bi pokušao da izbjegne nagli pad cijena saznaćemo sjutra. S obzirom na to da se ni početkom marta OPEC članice nijesu mogle dogovoriti o odgovoru na krizu, Saudijska Arabija i Rusija uvećale su proizvodnju, a takav trgovinski rat gurnuo je cijene ispod svih očekivanja.
Za zemlje poput Crne Gore, u kojima značajan dio prihoda zavisi upravo od aktivnosti povezanih s transportom, sjutrašnja odluka proizvođača nafte predstavlja ključni faktor za dinamiku punjenja budžeta kroz prihode od turizma. Odnos niskih cijena energenata i rasta platežne moći na emitivnim tržištima godinama unazad rasplamsavao je masovni turizam širom svijeta, a Crna Gora ga je prihvatila kao prirodan način funkcionisanja. Možda nas sjutrašnja OPEC konferencija konačno natjera da shvatimo da su trendovi prolazni.
