Po mnogim stranim procjenama, Zapadni Balkan je u fazi demokratizacije koja treba da na ovim prostorima konačno stvori države u pravom smislu te riječi. Neki se na tom putu kreću sporije, neki brže, a Crna Gora se može pohvaliti da je u nekim segmentima bila prilično brza. No, „krupni radovi“ na stvaranju građanskog društva su dug proces koji se ne mjeri godinama već decenijama. To se, prije svega, odnosi na shvatanje demokratije i njenih principa, ističe Sonja Stojanović, direktorka Centra za civilno-vojne odnose iz Beograda i stručnjak iz oblasti javne bezbjednosti, i pojašnjava:
- Demokratizacija društva je proces koji počinje prvim izborima na kojima je došlo do krupnih promjena u društvu. Nakon njih, treba otprilike pet godina da bi se sproveli prvi slobodni izbori. Treba još desetak godina da sredite stvari sa ekonomijom, čak dvije decenije da uvedete stvarnu vladavinu prava. U procesu promjena proći će i pedeset godina dok se na pravi način ne razvije svijest društva! I to pod pretpostavkom da proces ide samo naprijed, što skoro nikad nije slučaj.
„Zlatna formula“ promjene svijesti: Stojanović ovim potcrtava da ne postoji „zlatna formula“ za promjenu percepcije građana. Među pokazateljima „nove građanske zrelosti“, u Crnoj Gori se, nesumnjivo, izdvaja promjena odnosa prema policiji, njenom radu i, naročito, kontroli u kojoj učestvuju upravo građani.
- Idealan sistem kontrole i nadzora policije je onaj u kome u potpunosti funkcioniše kontrola na različitim nivoima. To znači da unutrašnja kontrola rada policije treba da bude nezavisna, efikasna i sa dovoljno resursa da može valjano da radi svoj posao. Parlamentarna kontrola ovih državnih organa treba da se ogleda u različitim inicijativama poslanika, upravo kao predstavnika građana. Proizvod rada ovakvog modela nije samo reakcija na nešto što je učinjeno, već analiza i predviđanje prije nego što iskrsne sami problem, kako bi se spriječili negativni slučajevi - zaključuje Stojanović, ali i naglašava da ovakav način funkcionisanja u realnosti je malo gdje ostvarljiv.
I osumnjičeni su ljudi: Ona ocjenjuje da se kontrola rada policije u praksi prilično razlikuje, bez obzira na demokratski nivo samog društva. Naglašava da nije uvijek moguće da podaci budu javno dostupni, kako zbog bezbjednosti, tako i zbog zaštite ličnih podataka. U tome, kaže, Crna Gora nije izuzetak.
- Često se dešava da se podaci o osumnjičenima objavljuju prije nego što se donese sudska presuda, što se ni na jedan način ne može opravdati. Može se govoriti o samom toku procesa, ali ne i ko su osumnjičeni, jer se time ugrožava osnovno, ljudsko pravo tih osumnjičenih. Ne bi trebalo objavljivati ni imena policajaca, niti omogućavati da budu dostupna onima koji sprovode kontrolu, prije nego što se dokaže da su te osobe stvarno počinioci nečeg lošeg. U suprotnom, žigošete osobe i prije nego što su nešto loše uradili! Prvo treba provjeriti i potvrditi sumnje, pa onda o govoriti o detaljima – kaže Stojanović.
Linč u demokratskom društvu: Upravo je ova tema često kamen spoticanja u Crnoj Gori, gdje i mediji i organi koji kontrolišu rad policije, svjesno ili nesvjesno, zloupotrebljavaju svoju poziciju na način kako im to najviše odgovara u određenom trenutku.
- Pred javnost se iznosi senzacionalistički, optuživački pristup, bez dokaza i sa viškom emocija, koja čak može dovesti i do atmosfere linča. Sistemi kontrole i nadzora policije u zemljama koje potiču iz nekadašnjih autoritarnih režima, danas su na potpuno različitim nivoima, kao, uostalom, i nivo društvene svijesti u tim državama. Pa, iako se ta ocjena o demokratičnosti crnogorskog društva može koristiti u mnogo konteksta, prava kontrola je i dalje samo san - zaključuje Stojanović.
K. Jerkov
