Nedavnim ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava Evropska investiciona banka (EIB) obezbijedila je Crnoj Gori 11 miliona eura za izgradnju četiri nove i rekonstrukciju jedne škole, izgradnju tri vrtića i deset stručnih škola, kazao je potpredsjednik Evropske investicione banke Kirijakos Kakouris u intervjuu za Pobjedu.
Naveo je da se radi o grantu, a novac dolazi od bilateralnih donatora i EU kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan.
"Novi i renovirani objekti sa većom energetskom efikasnošću obezbijediće moderno, kvalitetnije okruženje za nastavu i učenje i stvoriti 1.700 novih mjesta za učenike i 530 radnih mjesta sa punim radnim vremenom za nastavnike", istakao je Kakouris i dodao da je, u okviru ovog projekta, EIB Global obezbijedio do četiri miliona eura tehničke pomoći za implementaciju projekta kroz svoju Inicijativu za ekonomsku otpornost, koji su kombinovani sa kreditom od 18 miliona eura.
U koje projekte je EIB do sada ulagala u Crnu Goru?
Kakouris: EIB je do danas uložila 1,1 milijardu eura, uglavnom za podršku transportnoj mreži, razvoju malih i srednjih preduzeća i drugim vitalnim infrastrukturama. U okviru našeg finansijskog ogranka posvećenog aktivnostima van EU – EIB Global - aktivno radimo na razvoju novih projekata u sektorima vodovoda i kanalizacije, energetike i željeznice. Dionicu pruge Bar - Vrbnica EIB je finansirala sa 20 miliona eura, uz isto toliko EU granta, a poboljšana infrastruktura je dovela do povećanja bezbjednosti i kvaliteta usluge za 1,2 miliona putnika godišnje. Nadamo se da ćemo nastaviti da podržavamo rehabilitaciju državnih željeznica i u fazi razvoja je rekonstrukcija dionice Bar - Golubovci. EIB je bila ključna za obezbjeđivanje nedavno odobrenog granta EU za crnogorske željeznice, koji će biti dopunjen kreditom EIB. Trenutno radimo na pripremi investicije za sanaciju Luke Bar, što je od vitalnog značaja za državu, a finansiramo i rehabilitaciju 180 kilometara puteva.
Kako ocjenjujete stanje crnogorskih javnih finansija?
Kakouris: Crnogorska fiskalna politika se suočava sa kontinuiranim srednjeročnim rizicima, uključujući i obaveze otplate duga, a imajući u vidu ambiciozne infrastrukturne projekte čije finansiranje zahtijeva znatne budžetske rashode. U tom smislu, održavanje dobro osmišljene fiskalne politike postaje sve važnije za osiguranje održivih makroekonomskih rezultata. Rješavanje ovih pitanja zahtijeva sveobuhvatan pristup, koji podrazumijeva mudro upravljanje dugom, diverzifikaciju prihoda i kontinuirane napore za poboljšanje fiskalne održivosti. Ekonomska diverzifikacija je važna za ublažavanje osjetljivosti na ekonomske šokove. Unapređenjem infrastrukture za povezivanje, integracijom sjevera zemlje u nacionalni ekonomski ekosistem, kao i daljim širenjem na tržišne niše u turizmu mogu se bolje iskoristiti komparativne prednosti. Crna Gora bi takođe trebalo da iskoristi prirodne resurse u vidu energije vode, sunca i vjetra da poveća proizvodnju i izvoz energije, što bi takođe bilo pogodno za postizanje njenih klimatskih ciljeva. Unaprijeđene prakse upravljanja javnim investicijama će biti od ključnog značaja za osiguravanje prioriteta za ulaganje u vitalnu infrastrukturu koje imaju visok povrat. Konačno, efikasne politike za smanjenje neformalne ekonomije će pomoći u stvaranju povoljnog okruženja za strane direktne investicije i povećati fiskalni kapacitet za nova ulaganja u ključne javne usluge kao što su zdravstvo i obrazovanje.
Kako na kreditni rejting Crne Gore utiče visoka zaduženost?
Kakouris: Stroga fiskalna politika i snažan ekonomski rast su ključni za dovođenje odnosa duga i BDP na silaznu putanju. Kombinacija deficita tekućeg računa Crne Gore i oslanjanje na spoljno finansiranje stvaraju određene slabosti i ograničenja kada su pitanju opcije politike, a takođe utiču i na procjenu rejtinga suverenosti.
Da li su se crnogorske vlade do sada pokazale kao odgovorni partneri?
Kakouris: Sa partnerima u Crnoj Gori imamo produktivnu i kontinuiranu saradnju koja je do sada rezultirala sa 29 finansiranih projekata. EIB Global je obezbijedio 240 miliona eura od 2020. godine, pružajući vitalnu podršku za obrazovanje, životnu sredinu, transport i mala i srednja preduzeća. EIB Global će nastaviti da igra ključnu ulogu u implementaciji Ekonomskog i investicionog plana Evropske komisije, koji već mobiliše značajne investicije, u kombinaciji sa tehničkom pomoći i grantovima EU, koji su takođe dostupni za strateške projekte u Crnoj Gori. Tokom nedavne posjete Podgorici razgovarali smo o proširenju podrške u skladu sa najnovijim inicijativama EU za region, poput novog Razvojnog plana. Drago mi je da mogu da konstatujem da smo imali efikasne sastanke sa predsjednikom Jakovom Milatovićem, premijerom Milojkom Spajićem i ministrima finansija, saobraćaja i pomorstva, kao i sa ministarkom prosvjete. Obostrano smo potvrdili posvećenost da nastavimo i proširimo saradnju i u novim sektorima.
Da li smatrate da višegodišnja turbulentna politička situacija u Crnoj Gori može biti prepreka za saradnju?
Kakouris: Iako politička fragmentacija može predstavljati izvjesnu smetnju implementaciji reformi, put Crne Gore ka EU obilježen je značajnim napretkom i odlučnošću, a zemlja ostaje predvodnik u usklađivanju svojih politika i standarda sa normama EU. Radujemo se ubrzanju ovog napretka kroz konstruktivan i posvećen angažman svih aktera. Nedavno predloženi novi Razvojni plan Evropske komisije daće podsticaj stvaranju zajedničkog regionalnog tržišta i fundamentalnim reformama pristupanja EU, koje su preduslov za dobijanje sredstava predviđenih planom za Zapadni Balkan. Kroz proširene lokalne timove EIB Global je spreman da stručnost i povoljne finansijske aranžmane stavi na raspolaganje crnogorskim partnerima kako bi podržao održivi razvoj zemlje i pomogao da se poboljša standard građana.
Da li se može očekivati proširenje saradnje sa Crnom Gorom i u kojim oblastima?
Kakouris: Naš cilj je da povećamo tehničku podršku kako bismo pomogli zemlji da pređe sa uglja na održiviji energetski, takođe u okviru Inicijative EU za regione uglja u tranziciji za Zapadni Balkan i Ukrajinu, kao i novog pristupa EIB za pravednu tranziciju. Ova inicijativa ima za cilj da obezbijedi pozitivan učinak energetske tranzicije kroz dekarbonizaciju snabdijevanja energijom, sanaciju životne sredine i diverzifikaciju ekonomskih aktivnosti. Savjetodavna pomoć EU i EIB u okviru programa JASPERS biće značajno povećana za region, što će omogućiti angažovanje većeg broja stručnjaka za pripremu i implementaciju regionalnih projekata. Nastavićemo da podržavamo obrazovanje, održivi transport kao što je željeznica, a istražujemo mogućnosti za podršku zdravstvenom i energetskom sektoru. U saradnji sa Evropskom komisijom, namjeravamo da finansiramo unapređenje sistema otpadnih voda i vodosnabdijevanja i na sjeveru Crne Gore. EIB Global planira da nastavi sa pružanjem pristupačnog finansiranja za mala i srednja preduzeća (MSP), za koja smo do danas, u saradnji sa lokalnim komercijalnim bankama i Investiciono-razvojnim fondom, obezbijedili 710 miliona eura. U 2022. godini potpisali smo 50 miliona eura sa IRF-om kako bismo podstakli ulaganja u zaštitu klime i životne sredine, kao i energetsku efikasnosti malih biznisa. EIB čvrsto vjeruje da su MSP ključni pokretač ekonomske aktivnosti, inovacija i zapošljavanja i stoga će nastaviti da istražuje nove mogućnosti za njihovu podršku.
