Kalač je kazao da je u tom slučaju samo mogao da provjeri da li se stvarno radi o krivičnim radnjama i da klijenta uputi na nadležne organe za krivični postupak, odnosno tužilaštvo, sudove i policiju. “To se ne može rješavati u vansudskom postupku. Žiranti su bili nezadovoljni jer ja to ne mogu rješavati, ali ne mali broj građana ne želi da prijavi te radnje zbog dobrih prijateljskih i rodbinskih veza što je pomalo začuđujuće”, rekao je Kalač na konsultativnom saslušanju na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, prenosi MINA-BUSINESS.
Kalač je kazao da se instituciji bankarskog ombudsmana u prošloj, ujedno i prvoj godini rada, javilo nešto preko hiljadu klijenta i žiranata koji su tražili neki vid zaštite zbog finansijskih i ekonomskih problema u kojima su se našli zbog poslovnih aranžmana sa bankama i mikrokreditnim institucijama (MFI) u Crnoj Gori. “Taj broj je mali u odnosu na broj klijenata i žiranata koji imaju izvjesne poteškoće, ali taj broj može biti uzorak da se na njemu vide koji su to problemi sa kojima se klijenti i žiranti srijeću u svom poslovanju sa bankama i MFI”, rekao je Kalač. Prema njegovim riječima, glavni problemi se odnose na vraćanje kredita iz aranžaman koji su zaključeni u periodu kreditne ekspanzije i ekonomskog rasta. “Veiki broj građana je tada posegnuo za pojačanim zaduživanjem kod finansijskih institucija i veliki broj žiranata je ušao u obligacioni odnos jemstva. Ekonomska kriza je nakon toga učinila da i najmanji problemi budu maksimalno izoštreni i da se građani suoče sa brojnim problemima”, kazao je Kalač.
Nerazumijevanje banaka: Građani su se, kako je dodao, uglavnom žalili na nerazumijevanje banaka. Kalač je ocijenio da su međutim i klijenti i žiranti bili vrlo neoprezni kada su ulazili u takvu vrstu obligacionih odnosa, a bilo je i slučajeva da pojedini klijenti nijesu ni čitali ugovor koji su potpisali. Kalač je naveo da je bilo i izvjesnih manjkavosti koje su se ogledale u definisanju kamatne stope i u činjenici da su pojedine banke pribjegle maksimalnom obezbijeđenju svojih kredita u smislu žiranata i hipoteka, kako bi se zaštitile od svih rizika. “Učinio sam maksimum u toj prvoj godini rada gdje su brojne nepoznanice bile prisutne i kod banaka i kod klijenata i žiranata", tvrdi Kalač. On smatra da postoje manjkavosti i u zakonskoj regulativi i da je potrebno donijeti nove zakone ili dopuniti postojeće, koji bi se na nov i potpun način definisala prava klijenta i žiranata koja su sada polovično u nekim zakonima pomenutima. Kalač je dodao i da je nivo finansijske edukovanosti građana razlog njihovog neopreznog ulaska u takve aranžmane, pa je predložio da Vlada donese Strategiju o finansijskoj edukaciji u Crnoj Gori.
Viceguverner Centralne banke (CBCG), Milojica Dakić, rekao je da za skoro godinu i po rada bankarskog ombudsmana ima pozitivnih efekata njegovog djelovanja u bankarskom sektoru. On je napomenuo i da su rashodi bankarskog ombudsmana u prošloj godini iznosili 56,8 hiljada EUR.
Sekretar Udruženja banaka, Mirko Radonjić, nije se međutim složio sa stavom Kalača da ima nerazumijevanja banaka. “Banke rade sa tuđim novcem i one moraju voditi računa o depozitima privrede i građana. Poruka klijentima je da se prvo obrate poslovnim bankama, a sljedeći korak je ombudsman”, rekao je Radonjić. On smatra da, kada su u pitanju falsifikati, u tom slučaju treba da odgovara onaj ko je kriv. “Ne može se dati poruka javnosti da banka treba da vrati sredstva prevarenim žirantima. Moramo ići pojedinačno od slučaja do slučaja i moramo odvojiti i klijente banaka od klijenata MFI”, rekao je Radonjić. On je kazao da su banke spremne da u direktnom razgovoru sa klijentima nađu najpovoljnije obostrano rješenje.
Falsifikovanje dokumenta: Predstavnik NVO Građanski bankarski ombudsman, Dejana Savićević, smatra da je zabrinjavajuća činjenica da bi trebalo da odgovaraju svi oni koji su falsifikovali dokumenta, misleći pritom na agente banka koji su bili određeni za dodjelu kredita građanima. “Više sam nego zatečena ovako užasnim stanjem koje su banke i MFI napravile na nivou male Crne Gore gdje imate između 30 i 50 hiljada prevarenih žiranata. Više je nego zabrinjavajuća činjenica da se u registru CBCG pojavljue izvještaj kreditnog zaduženje građana o kojima oni nemaju pojma”, rekla je Savićević. Ona je pitala predstavnike CBCG i Udruženja banaka zašto ne prebace teret dokazivanja sa žiranata na banke. “Ne može CBCG olako da prelazi preko nepodnošenja izvještaja pojedihih MFI. Zašto je odobreno da se banke i MFI ponašaju kao zelenaši i kamataši?” pitala je Savićević podsjećajući na bivši Agroinvest koji je sada preimenovan u Monte kredit /Credit/ koji je, kako kaže, ojadio toliko ljudi širom Crne Gore. Ona je kazala da je nejasno zašto toj MFI, CBCG i Udruženje banaka i dalje dozvoljavaju da radi.
Predsjednik Odbora i poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Aleksandar Damjanović, kazao je da je sadašnji nivo zaduženosti građana 800 miliona EUR, dok je broj klijenata i žiranata veći od 200 hiljada. “Da li je neko kažnjen od bankarskih službenika za evidente prevare i omogućavanje duplih žiriranja falsifikovanjem i prevarom?”, pitao je Damjanović. On je pitao Kalača zašto nije u izvještaju naveo imena banka za koje je, između ostalog, konstatovao da ne odgovaraju na urgencije i da nijesu donijele program zaštite klijenata. “Malo je urađeno u smislu zaštite klijenata”, konstatovao je Damjanović.
Poslanik Pokreta za promjene (PzP), Zarija Pejović, pitao je zašto na današnjoj sjednici nijesu pozvani predstavnici Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova jer, kako tvrdi, u svemu tome postoji organizovani kriminal. On smatra da je potrebno donošenje novog zakona koji bi zaštitio korisnike finansijskih usluga, jer postoji određeni kriminalni nivo koji se ogleda u falsifikovanju dokumenata. “Tu Uprava policije i MUP treba da se uključe”, tvrdi Pejović. Poslani SNP-a, Dragoslav Šćekić, saopštio je da su kod edukacije građana zakazali oni koji je trebalo da je sprovedu. “Nijese htjeli da objašnjavaju građanima takve stvari jer im je sve to odgovaralo da rade”, poručio je Šćekić i dodao da se o problemima ne može pričati, a da niko ne preuzima odgovornost.
Šverc preko kopije lične karte: Poslanik Nove sprske demokratije, Radojica Živković, smatra da se podacima najčešće švercovalo preko kopije lične karte. On je naveo i da je sve češća situacija da banke aktiviraju žiranta koji prima 150 EUR za vraćanje kredita i pored solventnog glavnog dužnika. “Ovo je sve bespotrebna priča. Građani koji su oštećeni i dalje će biti oštećeni. Ombudsman samo savjetuje i nema nikakva ovlašćenja da preduzima radnje prema nadležnim krivičnim organima”, rekao je Živković. On je kazao da se žiranti plaše da prijave falsifikovanje, jer se boje da će ih neko ubiti ili im oteti dijete.
“Trebalo je Vi da procesuirate te slučajeve iako nemate to pravo”, poručio je Živković Kalaču. Iz CBCG su ponovili da se vrhovna monetarna institucija pridržava zakona i propisa i radi u granicama njenih nadležnosti i ovlašćenja. “Ne bih se složio da CBCG neće da pomogne u ovom segmentu. Banka mora da se naplati da li od dužnika ili žiranta svejedno. Ne može se tražiti da se u tom dijelu žirant oslobodi”, objasnio je Dakić.
Iz NVO Građanski bankarski ombudsman su nadležne pitali što su preduzeli da otvore javnu raspravu o prevarama banaka i MFI o čemu, kako tvrde, postoji na hiljade dokaza. „Da li ste uputili inicijativu da se stavi moratorijum na zatezne kamate koje obačunavaju banke i MFI dok se problematika bankarskog poslovanja pravno ne reguliše na način primjeren u Evropi. Da li ste pokrenuli inicijativu i tražili odgovornost zaposlenih u bankama u MFI za dodjelu kredita?“, pitala je Savićević. Savićević je kazala da i dalje stoji pri stavu da se u tom dijelu radi o mitu, korupciji i organizovanom kriminalu.
Kalač je kazao da je malo nerealno da se od bankarskog ombudsmana u prvoj godini rada traži toliko podataka, ocjenjujući da on nema ovlašćenja da izlazi sa određenim podacima niti da preduzima radnje prema nadležnim državnim organima. „Nema mjesta pesimizmu. Tražim da Skupština podrži bankarskog ombudsmana i buduće zakonske projekte koji će urediti zaštitu klijenata i žiranata“, zaključio je Kalač.
