Politika

Politički analitičar pozvao opoziciju da bude pripravna za moguće neustavne izmjene najvišeg državnog akta

Kalezić: Svaki atak na Ustav vodio bi opasnoj krizi i nestajanju države

Rezultati popisa su porazni iz pozicije konstituisanja nacionalne svijesti kod Crnogoraca i zaokruživanja državne strukture. Iz te perspektive, mislim da su ovi brojevi mnogo loši – kazao je Danilo Kalezić

Kalezić: Svaki atak na Ustav vodio bi opasnoj krizi i nestajanju države Foto: Stevo Vasiljević/Pobjeda
PobjedaIzvor

- Neustavna promjena Ustava, zajedno sa izmjenom Zakona o državljanstvu, predstavlja duplu crvenu liniju, a ako se ona pređe, postoji ozbiljan rizik da Crna Gora nestane kao država. Opozicija mora biti pripravna da spriječi takav naum, institucionalnim i vaninstitucionalnim djelovanjem, kroz organizovanje snažnih građanskih protesta, ali i animiranjem međunarodne zajednice – kazao je za Pobjedu politički analitičar Danilo Kalezić, komentarišući rezultate popisa i najave prosrpskih partija da bi trebalo uvesti srpski kao službeni jezik, nakon što se 43,18 odsto građana izjasnilo da govori tim jezikom.

Kalezić kaže da je rezultat popisa proizvod dvije politike - velikosrpske državne politike koja je mobilisala sve svoje resurse, i medijske, obavještajne i logističke uoči i tokom popisa, i proizvod druge, pogrešne politike, odnosno nedovoljno fokusirane nacionalne strategije sa crnogorske strane.

- Te dvije politike su zapravo dale rezultate popisa. Uprkos tome, ta razlika nije toliko drastična, iako je trend opadanja broja Crnogoraca nešto što treba da zabrine sve one koji se bave nacionalnom i državnom strategijom. Jednako tako, na porast broja Srba u odnosu na Crnogorce dominantno su uticala dva faktora – strategija, medijska i obavještajna, koju Srbija mobiliše i koristi u Crnoj Gori i druga je klijentelizam. Kao u partijskim opredjeljenjima imamo broj ljudi koji se klijentelistički i nacionalno opredjeljuju – kazao je Kalezić.

Istakao je da, što se tiče jezika, najveći problem je u politici koja je vođena prije 2020. godine, gdje je, kako je rekao, jezička politika opet nedovoljno definisana.

- Manjkalo je strategije i sad na naplatu dolaze sve greške iz prethodnog perioda – kazao je Kalezić.

On ne dijeli, kako kaže, entuzijazam koji postoji kod svih partija kada je popis u pitanju.

- Ovi brojevi su porazni iz pozicije konstituisanja nacionalne svijesti kod Crnogoraca i zaokruživanja državne strukture. Iz te perspektive, mislim da su ovi brojevi mnogo loši – kazao je Kalezić.

Prema njegovim riječima, u odnosu na resurse i kampanju koju je Srbija koristila, oni ne mogu biti zadovoljni rezultatima popisa u toj mjeri.

- Ali su, uprkos tome, postavili trend i oni će na tom trendu da baziraju narednih deset godina, jer za razliku od izbora, popis se događa jednom u deset godina. Uprkos tome što nijesu dobili rezultat koji su očekivali, oni su uspjeli u tome da definišu trendove koji idu naruku velikosrpskoj državnoj politici. I to je najveća egzistencijalna opasnost za državu Crnu Goru – poručio je Kalezić.

On je, povodom ocjena opozicije da je rezultat popisa pokazao da je građanska Crna Gora „odbranila sebe“, rekao da opozicija mora da reaguje tako jer je prihvatila pravila popisa, te da bi bilo kontraproduktivno bilo kako drugačije tumačiti rezultat.

Komentarišući najave prosrpskih partija da treba odmah raditi na tome da srpski jezik bude zvanični u Crnoj Gori, Kalezić je istakao da kakav god rezultat popisa bio, njihov cilj ostaje isti.

- Da su rezultati bili koji procenat više ili manje, njihova strategija je da postepeno temeljno razgrađuju građanski karakter Crne Gore. Oni će za svoju politiku naći argumente ne u ovim brojevima, nego bilo kojim. Jer, nije bitna realnost, ni statistika, nego cilj – razgradnja građanskog karaktera Crne Gore – kazao je Kalezić, podsjećajući na proceduru za izmjene Ustava, te da ne postoji „dopuna Ustava“.

- Svaki atak na tekst Ustava nesutavnim putem Crnu Goru vodi u krizu koja je nepopravljiva. Vjerujem da će da pokušaju nekom pravnom gimnastikom da zaobiđu ono što su pozivni ustavni propisi, ali to Crnu Goru uvodi u veoma opasnu krizu i opasan presedan – kazao je Kalezić.

Komentarišući navode iz opozicije da će braniti svim sredstvima atak na Ustav i državu, Kalezić je rekao da je bilo kakva neustavna promjena Ustava zajedno sa izmjenom Zakona o državljanstvu dupla crvena linija koja, ako se pređe, već govorimo o ozbiljnom riziku da Crna Gora nestane kao država.

- Ovo je poziv opoziciji da bude pripravna za neustavni atak na Ustav, odnosno direktni pokušaj da se ruši ustavni poredak, ali i za izmjenu Zakona o državljanstvu koja bi u birački spisak uvela dodatnih 150.000 građana i na taj način obesmislila izbore. Opozicija mora biti spremna na najcrnji scenario – kazao je Kalezić.

Na pitanje što podrazumijeva pod tim, Kalezić je rekao da opozicija mora da kombinuje dvije metode – institucionalnu i vaninstitucionalnu, uz korišćenje svih skupštinskih mehanizama.

- Mora da zaustavi takav naum, zajedno sa vaninstitucionalnim djelovanjem, kroz organizovanje snažnih građanskih protesta, ali i animiranjem međunarodne zajednice koja sad nije zainteresovana za dešavanja u Crnoj Gori jer je zaokupljena drugim problemima – kazao je Kalezić.

Prema njegovim riječima, opozicija mora konačno da koordiniše svoje aktivnosti i sa strukturama, društvenim, kulturnim i političkim, koje nijesu u parlamentu.

- Ova vrsta egzistencijalne prijetnje po stabilnost Crne Gore zahtijeva sinhronizaciju svi društvenih činilaca i zbog toga je važno kombinovati ta dva mehanizma – vaninstitucionalni i institucionalni. Oslanjati se samo na institucije u prošlosti se pokazalo kao neuspješno, jer vladajuća većina ne haje za same institucije – kazao je Kalezić.

Uprava za statistiku saopštila je prije nekoliko dana prve rezultate popisa stanovništva, koji su pokazali da se od 623.633 stanovnika njih 256.436 ili 41,12 odsto izjasnilo kao Crnogorci, a 205.370 ili 32,93 odsto kao Srbi. Istovremeno je 269.307 građana ili 43,18 odsto navelo srpski jezik kao maternji, a 215.299 ili 34,52 odsto crnogorski.

Kalezić kaže da podaci popisa sa tehničkog aspekta „vjerovatno jesu vjerodostojni“, ali problematičan je kontekst u kome se dešavao proces.

- Popis nije partijska izborna kampanja, a gledali smo popisnu kampanju finansiranu van svih kontrola i tokova, iz Srbije i Rusije. Ne možemo govoriti o civilizovanom i demokratskom izjašnjenju građana na popisu, kada se on dešava u nezdravoj, toksičnoj atmosferi. Drugi problem je pogrešna interpretacija međunarodnih standarda. Međunarodni standardi ne zabranjuju da se podaci prezentuju na nekoliko nivoa, kroz nekoliko segmenata, odnosno da vršite klasifikaciju podataka po više kategorija, kako biste dobili što realniju sliku – zaključio je Kalezić.

Portal Analitika