Izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru, koji je predstavljen u srijedu, realno prikazuje stanje u oblastima koje pokrivaju ekonomski kriterijumi, ocijenila je direktorica Instituta za strateške studije i projekcije (ISSP) dr Jadranka Kaluđerović.
Ona je u izjavi Pobjedi poručila da Izvještaj jasno ukazuje na potrebu da se u narednom periodu posveti dužna pažnja fiskalnoj politici i to pitanjima kao što su rastući budžetski rashodi, održivost budžeta u susret značajnim otplatama i pitanje upravljanja državnim preduzećima.
"To su najbitnija pitanja kojima se Vlada mora posvetiti u narednom periodu, a na koja je ukazivano i u prethodnom Izvjestaju EK ali se njima prethodna vlada nije dovoljno bavila. U svjetlu ovih preporuka treba posmatrati i sve eventualna buduće reforme odnosno neophodnno je napraviti detaljnu analizu njihovog uticaja na budžet i stabilnost javnih finansija", kazala je Kaluđerović.
Ona je navela da izvještaj jasno ukazuje i na nedostatak strukturnih reformi u prethodnom periodu.
"Do sada se njihovo odsustvo moglo donekle pravdati nedostatkom funkcionalnog parlamenta i vlade koja nije u punom mandatu, ali u narednom periodu neće biti opravdanja za vladu da se ne pozabavi strukturnim promjenama", rekla je Kaluđerović i dodala da je na redu i izrada programa ekonomskih reformi sa kojim se značajno kasnilo ove godine.
"I za njegovu izradu je ostalo vrlo malo vremena, ali se svakako to vrijeme treba iskoristiti kako bi se potencirale reforme u oblastima koje pokriva ovaj dokument a koje bi se detaljno razradile tokom naredne godine", izjavila je Kaluđerović.
Ona je istakla i da Izvještaj EK ukazuje na nepostojanje napretka i odsustva napora u poboljšanju biznis okruženja, pa se, kako kaže, i tom pitanju treba posvetiti u narednom periodu u bliskoj saradnji sa biznis zajednicom.
U Izvještaju se kaže da je ekspanzivna fiskalna politika podstakla domaću tražnju i doprinijela visokom rastu neto plata, dok se budžetski deficit značajno povećao, a nije razvijen sveobuhvatan srednjoročni plan konsolidacije za rješavanje rastućih fiskalnih izazova.
"Pa bili smo svjedoci ekspanzivne fiskalne politike u prethodnom periodu odnosno politike koja je bila značajno usmjerena na povećanje tekućih rashoda, kroz povećanje izdataka za zarade i povećanja izdataka za socijalna davanja", izjavila je Kaluđerović.
Ocijenila je da su prethodni budžet karakterisali i niska, odnosno ograničena ulaganja iz budžeta, odnosno izdaci za kapitalni budžet.
"Zbog toga prilikom usvajanja novog budžeta neophodno je dobro isplanirati tekuće rashode i vidjeti ima li mogućnosti za njihovo smanjenje, a kapitalne izdatke uskladiti sa planiranim reformama u određenim oblastima", saopštila je Kaluđerović.
U Izvještaju se, što se tiče ekonomskih kriterijuma, konstatuje da je Crna Gora ostvarila ograničen napredak i da je umjereno pripremljena za razvoj funkcionalne tržišne ekonomije.
"Izvještaj EK ne razlikuje se u velikoj mjeri od ocjena stanja u ekonomiji drugih međunarodnih institucija posebno u pogledu prikaza makroekonomske slike i makroekonomskih trendova. Naravno, ovaj izvještaj apostrofira pitanja koja su od najveće važnosti za ekonomsku integraciju Crne Gore u EU. Izvještaj jasno naznačava ključne barijere za transformaciju naše ekonomije u funkcionalnu tržišnu ekonomiju u skladu sa zahtjevima EU", zaključila je Kaluđerović.
