On je podsjetio da je njegova partija, neposredno prije donošenja Ustava, predložila donošenje zakonskog teksta o Vladi, kojim bi Skupština uredila "ključne stvari i principe na kojima funkcioniše izvršna vlast".
- Kada je to odbijeno, onda je Vlada koristeći tu činjenicu svojim uredbama uređuje određena pitanja koja su često čak značajnija po interese građana. Time, faktički, Vlada sebi uređuje izuzetno važna pitanja i na taj način nastoji, i u dobroj mjeri, i obezbjeđuje da je ona moćnija i od zakonodavne i od izvršne vlasti - ocijenio je Kaluđerović.
On je dodao i da je namjera vlasti očigledno bila da omogući Vladi da dobar dio odluka donosi putem uredbi.
Kaluđerović smatra da bi postojanje zakona koji bi uređivao rad parlamenta značilo i postojanje normi koje imaju njegovu snagu i koje bi, samim tim, obavezivale sve subjekte u Crnoj Gori.
- Ovako kada je u pitanju poslovnik Skupštine, onda on ima svoju političku težinu, ali u odobroj mjeri dovodi na nivo dobrovljnosti dobar dio subjekata u Crnoj Gori, da li će se odazvati onom što se u skladu sa poslovnikom traži od parlamenta i od poslanika.
Kaluđerović dodaje i da je ista pozicija kada je u pitanju Predsjednik Crne Gore, s tim što, kada je ova institicija u pitanju, "makar imamo zakon o izboru predsjednika". Ipak, on smatra da zakon o predsjedniku nije toliko problematičan za prevni sistem, jer postoje određene norme Ustava koje određuju ovo pitanje.
(Foto: snp.co.me)
