On je na obuci iz oblasti evroatlantskih integracija, rekao da su uspostavljeni različiti kanali komunikacije između EU i NATO, kako bi se zajednički suočili sa konkretnim izazovima.
Iako je, kako je kazao Kamarata, riječ o dva zasebna procesa, pripreme Crne Gore u sklopu priključenja Alijansi biće od koristi i za pripreme za učešće Crne Gore u zajedničkoj odbrambenoj bezbjednosnoj politici.
»Sve interne reforme koje se promovišu u skopu evropskih integracija, posebno jačanje vladavine prava, učiniće Crnu Goru pouzdanijim i uspješnijim partnerom kad je u pitanju njeno članstvo u NATO-u«, rekao je on.
Kamarata je rekao da među članicama EU postoji širok konsenzus kad je u pitanju početak pregovora o pristupanju sa Crnom Gorom
»Ali, naravno, ne mogu da prejudiciram odluku koju će donijeti Savjet, jer je jedan broj naših kolega iz država članica pokrenuo niz pitanja koja se tiču toga koliko je solidan napredak koji je ostvarila Crna Gora«, naveo je on.
Kamarata je, tokom predavanja, rekao da smo tokom vremena vidjeli evoluciju ne samo evropske bezbjednosne i odbrambene politike, nego i politike Alijanse.
»Zato ponekad imam utisak da uobičajena dilema EU sa ili bez NATO-a pomalo gubi na značaju. Ukoliko imamo jedno zajedničko razumijevanje rizika i prijetnji na globalnom nivou, onda je relativno lako uskladiti aktivnosti i na nivou EU i NATO-a i odlučiti šta preduzeti«, precizirao je on.
Kamarata je podsjetio da je u proljećnom izvještaju Evropske komisije konstatovan napredak u određenim oblastima, napominjući da je borba protiv korupcije i organizovaog kriminala značajan element i za međunarodnu dimenziju.
»Bez zajedničke bobe protiv međunarodnog organizovanog kriminala nema ni međunarodne bezbjednosti«, rekao je on.
Kamarata je podsjetio da će Savjet o izvještaju donijeti odluku 26. juna, navodeći da je moguće da će ministri spoljnih poslova zemalja članica zatražiti od svojih šefova država i Vlada da donesu odluku o izvještaju 29. juna.
On je pojasnio da, ukoliko pregovori počnu krajem juna, na jesen ili proljeće naredne godine slijedi skrining za potrebe poglavlja 31.
Pukovnik Mehmedin Tahirović naveo je da su nakon hladnog rata pred EU, Alijansu, OEBS i Ujedinjene nacije stavljeni novi bezbjednosni problemi za rješavanje, među kojima su međunarodni terorizam, poliferizacija oružja sa masovno uništenje, prirodne i klimatske promjene, nedostatak prirodnih i energetskih resursa, kao i nestabilne države.
Prema njegovim riječima, prirodne tehnološke katastrofe su uvijek postojale ali su zbog devastacije i uticaja čovjeka na prirodnu okolinu itekako intenzivirane.
»I na njih treba tražiti odgovor i nijedna pojedinačna država ne može naći samostalan odgovor. Sistem kolektivne bezbjednosti koji danas grade EU i NATO je jedini način da se odgovori ovim savremenim opasnostima«, precizirao je Tahirović.
On je podsjetio da je Crna Gora imala predstavnike koji su učestvovali u operaciji Atalanta, u skopu grčkih i italijanskih brodova.
»I dalje ćemo nastaviti da učestvujemo u operacijama pod vođstvom EU, a posebno u dijelu koji se tiče borbe protiv terorizma i naravno, borbe protiv pirata, jer je i Crna Gora pomorska država«, kazao je Tahirović.
