Procjenom uticaja na životnu sredinu sanacije odlagališta čvrstog otpada u KAP-u koju je ova kompanija uradila za potrebe Ministarstva održivog razvoja i turizma, o kojoj će se po drugi put raspravljati 18. septembra, ne očekuje se značajan uticaj na ekosistem zaštićene oblasti Skadarskog jezera, osim u toku izvođenja radova.
Da bi izgradnja nove deponije na tom mjestu bila korak naprijed govori i podatak da trenutno sa odlagališta cure velike količine fluorida i da u budućnosti to može imati negativan uticaj na kvalitet podzemnih voda, a opasne materije mogle bi završiti u rijeci Morači. Glavni zagađivač u KAP-u je crveni mulj i na dvije lokacije odloženo je oko 7,5 miliona tona te vrste otpada.
Za razliku od dosadašnjih procjena uticaja na životnu sredinu, gdje su kao altemativna rješenja nuđene opcije "ne raditi ništa" i zbog kojeg su NVO kritikovale Vladu, u dokumentu koji je dostavljen juče nudi se nekoliko rješenja. Pored reciklaža otpada i zatvaranja odlagališta KAP-a uz dodatno sortiranje i uklanjanje rasutog otpada, jedno od rješenja je i da bude izgrađena nova deponija čvrstog opasnog otpada koji se kombinuje sa izgradnjom donjeg sloja kako bi se spriječio dalji prodor ocjednih voda u podzemne vode. Altenativa je iskopavanje otpada i njegovo odlaganje na novoizgrađenu deponiju za opasni otpad, pa zatvaranje postojećeg odlagališta u KAP-u.
Prema podacima iz dokumenta, otpad iz KAP-a okarakterisan je kao opasan zbog sadržaja fluorida, poliaromatičnih ugljovodonika, polihlorovanih bifenila, nikla i bakra. Studijom izvodljivosti je procijenjeno da se remedijacijom može ukloniti i bezbjedno deponovati 225.000 metara kubnih otpada, a oko 100.000 metara kubnih ostalo bi nakon sanacije.
Istraživanja su pokazala da, usljed mješovitog odlaganja nesortiranog otpada iz proizvodnje, skoro cjelokupna količina otpada (oko 97 odsto), predstavlja problematični otpad po EU direktivi o deponijama i crnogorskoj klasifikaciji kriterijuma za prihvat na deponijama za opasni otpad, zbog sadržaja fluorida.
"Projektom remedijacije će se uspostaviti kontrolisana deponija, sa prekrivnim slojem na vrhu otpada, donji sloj i sistem za sakupljanje otpadnih voda ispod otpada. Direktan kontakt sa otpadom će biti eliminisan izgradnjom ograde oko deponije, sprečavajući javni pristup lokaciji i uspostavljajući prekrivni sloj, koji sačinjavanajmanje l,6metara čistog materijala na vrhu otpada", piše u dokumentu.
Za projekat sanacije crnih ekoloških tačaka KAP-a, Željezare Nikšić, Termoelektrane i Gradca u Pljevljima i Brodogradilišta u Bijeloj Svjetska banka je Cmoj Gori dala kredit od 60 miliona eura. Projektom je predviđena i izgradnja deponije opasnog otpada.
Рrema istraživanjima za potrebe procjene uticaja na životnu sredinu, podzemne vode ispod KAP-ove deponije su zagađene, a kao takve kreću se u pravcu sela Srpska i korita rijeke Cijevne.
Ni tlo nije ostalo nezagađeno, pa rezultati analiza pokazuju povećanu koncentraciju teških metala na površini, a tokom 2008. u selu Srpska bila je povećana koncentracija olova, nikla, fluora i arsena. U određenim periodima, koncentracije fosfata u priobalnim djelovima, blizu ušća Rijeke Cmojevića i Morače, dramatično rastu, i do 150 do 1.000 puta.
Najviše zagađivača površinskih i podzemnih voda, zemljišta i vazduha u slivu Skadarskog jezera potiče iz Podgorice. Analize jezerske vode i sedimenata pokazale su i povećanje koncentracija tešMh metala, a najveća koncentracija žive je 2005. zabilježena u sedimentima (1.77), a u ribljem tkivu je bflo 0,40 miligrama po kilogramu. Kako se navodi u dokumentu, sadržaj žive u sedimentima je bio veći od koncentracije propisane EU standarđima na ćetiri od osam lokacija, a nikla na dvije od osam lokacija.
Foto: www.flickr.com
