“Ratni doboši se čuju glasno”, upozorio je Karpenter.
Prema njegovim riječima, Sjedinjene Države neće biti dio sfera uticaja ili ograničavati prava nacija u odabiru saveza kojima će pripadati.
„Suočavamo se sa krizom evropske bezbjednosti. Retorika postaje sve oštrija”, rekao je Karpenter.
Ukazao je i da raspoređivanje 100.000 ruskih vojnika, naprednog naoružanja, artiljerijskih sistema i municije u blizini granice sa Ukrajinom pokreće brojna pitanja o namjerama Rusije.
„Potrebno je ovo shvatiti veoma ozbiljno i pripremiti se za eventualnu eskalaciju“, rekao je Majkl Karpenter – dodavši da se Vašington zalaže za dijalog i smirivanje tenzija.
Rusija, sa druge strane, ističe da su dosadašnji razgovori za zapadnim zvaničnicima bili neuspješni. Ona od Zapada traži garancije da Ukrajina neće postati članica Sjevernoatlantske alijanse, kao i da se obustavi postupak proširenja članstva u NATO-u što druga strana vidi kao neprihvatljive uslove.
Sjedinjene Države i njihovi saveznici u NATO pozvali su Rusiju da deeskalira tenzije i da se situacija riješi diplomatskim putem, a u srijedu su ponudili ideje za recipročne akcije za smanjenje rizika, poboljšanje transparentnosti i komunikacije i kontrole naoružanja.
Zamjenica američkog državnog sekretara Vendi Šerman, koja je predvodila američku delegaciju u Briselu, rekla je na konferenciji za štampu da je sastanak NATO i Rusije završen “trezvenim izazovom” za Moskvu da smanji tenzije i “odabere put diplomatije, da nastavi da se bavi poštenim i recipročnim dijalogom, kako bismo zajedno mogli da identifikujemo rješenja koja poboljšavaju bezbjednost svih”.
Ona je dodala da je Rusija glasno i jasno čula da je veoma teško imati diplomatiju kada je 100.000 njenih vojnika nagomilano duž ukrajinske granice i dok se izvode vježbe bojeve vatre.
