Ona je za TvE komentarisala izjavu guvernerke Centralne banke Crne Gore Irene Radović, a nakon čijeg istupa su reagovali su iz Prve banke i kazali da u potpunosti obezbjeđuju sigurnost i zaštitu interesa svojih deponenata i drugih klijenata, te da nijesu tužili guvernerku kako je ona to kazala.
"Ali, ajde da razumijemo šta su osjetljivosti koje su identifikovane MMF-ovim izvještajem, ali nijesu identifikovane u smislu prozivanja banke. To ne smije nijedan zaposleni Centralne banke Crne Gore da uradi i to je saglasno kako sa članom 84 Zakona o Centralnoj banci, tako i članom 344 Zakona o kreditnim institucijama", kazala je Kasalica.
Potrebno je, dodaje Kasalica, pročitati šta znače ta dva člana.
"Član 84 Zakona o Centralnoj banci eksplicitno kaže: član Savjeta i zaposleni u Centralnoj banci dužni su da čuvaju tajnost informacija i podataka, koji u skladu sa zakonom ili drugim aktom predstavljaju tajnu. A član 344 Zakona o kreditnim institucijama u vezi obaveznosti čuvanja povjerljivih informacija jasno, eksplicitno kaže: Centralna banka, zaposleni u Centralnoj banci, spoljni revizor i druga stručna lica koja rade ili su radila po ovlašćenjima Centralne banke dužni su da čuvaju kao povjerljive sve informacije u superviziji kreditne institucije do kojih su došli tokom rada za Centralnu banku. Ovo važi čak i kad izađete iz Centralne banke da ne smijete da kršite", kaže Kasalica.
Ona je kazala da guverner ima zadatak da savjesno, odgovorno, primijeni zakonski okvir, poštuje imenovanje od strane Skupštine Crne Gore i jača institucionalni okvir zemlje za finansijsko tržište zemlje.
"Javna postupanja tekućeg guvernera kojim se diskreciono targetira profil rizika jedne kreditne institucije nesumljive su indicije zloupotrebe položaja kao i nesumljivi indikatori nesavjesnog rada guvernera. Šta ovo znači u praksi? U petak veče smo, nažalost, na našem Javnom servisu imali susret oko namještenih pitanja koja je strukovna javnost već znala da su već 20 dana pripremljena. I ta namještena, dogovorena pitanja su se zadnjih tri dana u opsadnom stanju Centralne banke bubala napamet", kazala je Kasalica.
Ni u tom bubanju, kako kaže Kasalica, napamet institucija Centralne banke nije zaštićena nego je izašla sa posrnućem koje nismo trebali da gledamo u petak veče.
9"Žao mi je što to dijelim na drugom mediju, ali bez obzira na to, mi nemamo Javni servis pa ništa ne gube građani i građanke. Zamolila bih kao što sam kao ekonomistkinja radila to od 2008. i 2009. i nadalje, radeći kako projekat o toj partikularnoj banci, tako i druge analize u vezi sa bankarskim sektorom i sa regulativom kako Centralne banke, tako i ukupnog bankarskog sektora ili finansijskog sektora Crne Gore, da se dugovi koji eventualno postoje prema 58. poslanika i poslanice zbog pritiskanja zelenog taster ili dugovi o kojima je gospodin Kenežević nedavno govorio u nekom tekstu, da se rukama i nogama su se kopali da se imenuje guverner Centralne banke, a sad se ti dugovi još uvijek ne vraćaju. Ako se ti dugovi odnose na ovu vrstu dodatnog ubijanja Centralne banke Crne Gore da to zaustavimo", kazala je Kasalica.
Ima, ističe, povjerenju u premijera.
"Predlog Crne Gore za regionalni centar za razvoj, tijelo preko EU, je u rotaciji Crne Gore. I dobro je, bez obzira što je to golema zarada za pojedinca, odnosno pojedinku koja je predložena, da pokušamo i na taj način, koji nije možda korektan, jer ima boljih, ali bez obzira, Centralnu banku ćemo sad morati restrukturirati i reformisati, jer smo ih izgubili za 4,5 mjeseca. I to mu je kumovalo 58 poslanika i poslanica, kumovao je, nažalost, jedan medij, kumovao je, nažalost, dio nevladinih organizacija, i, nažalost, kumovao je dio privatnika Crne Gore. Ne samo jedan, koga sam ja uvijek prozivala, gospodin Knežević se sam prepoznao u tome, u ovom tekstu koji je pisao", navodi Kasalica.
Bez obzira što je, kako kaže, obaveznost svakog u Centralnoj banci da čuva podatke i da ne proziva nijednu kreditnu instituciju, a posebno ne u, ističe, onom pozorištancetu koje smo gledali u petak, u kojom postoje nešto kao: “Specificirajte vi u vašem pitanju pa ću se ja možda sjetiti da vam odgovorim na to”.
"To nije odigralo čak ni cinizam. Crnogorska ekonomija je naša zajednička kuća. Ta banka nije u profilu riziku kakvim je bila Atlas banka od 2011. do 2015. da ne pričamo periodu 2015. do 2018. godine. Praviti ovakvu vrstu nekorektnosti prema crnogorskim deponentima. Ugražavati egzistenciju 300 zaposlenih ako nije sad i više zbog toga što želimo da politički targetiramo ili eventualno nekog koja hapsimo na 21. maj kako bismo zgadili svima nama 21. maj je nešto što ne treba da se dešava. Crnogorska ekonomija je naša zajednička kuća i nemojmo da ubijamo da ubijamo institucije sa kojima tu zajedničku kuću možemo da razvijamo sljedećih 50 godina", zaključila je Kasalica.
