“Uskoro će godina Vlade. Šta mi treba da slavimo nakon 43. Vlade odnosno svega što je trebalo da se desi? U godinu dana se ništa nije desilo iz onoga što je napisano u ekspozeu, iz onoga što je obećano, a to se ticalo jačanja stabilnosti javnih finansija. … Veliki broj zakona je donijet sa fiskalno potpuno neizmjernim rizicima, a takva vrsta neizmjerenih rizika je i procijenila ovu kamatu na 10%. Naša kamata je, da je stabilnije stanje, trebalo da bude 6-7% sa provizijom“, kazala je Mila Kasalica.
Istakla je da se ne kaje što je bila dio 42. i 43. Vlade, ali da se boji da se Crna Gora približava još žešćoj krizi.
“Ja pripadam korpusu građana i građanki Crne Gore koji su potpuno mirno i odgovorno 30. avgusta glasali za promjene. Nijesam se pokajala, ali se stidim svih mjera, u većini onih koje je donijela i 42. i 43. Vlada, da nas uvede u ovu vrstu neizvjesnosti i ovu vrstu smandrljavanja tamo gdje ne treba da smandrljavamo nego da pametno i promišljeno radimo u korist poreskih obveznika. … Kao građanka ostajem sa čašom polu punom, ali kao ekonomistkinja se osjećam u dubokoj bojazni da se približavamo krizama koje nećemo moći da objasnimo ničim onim od prije 30 godina, a nećemo imati hrabrosti da vidimo šta smo radili u ove tri godine. Ako budemo nastavili da trošimo ovako kako trošimo treba nam sezona duplo veća od 2019. a mi o tome uopšte ne razmišljamo. Još smo u situaciji ko će đe što da dokuči i zakuči, a to ne može da traje. To je trebalo da stane mjerama javnih politika 42. i 43. Vlade i tekućim sastavom poslanika u Skupštini“, kazala je Kasalica gostujući na TV7.
Ona je dodala da je Crna Gora imala prošle godine veliki priliv stranih investicija, ali taj novac nije iskorišćen na pravi način.
„Mi smo imali veliki priliv prošle godine, demografski imali značajan uticaj, jer nama je došlo preko 35.000 ljudi iz Ruske Federacije koji kod nas žive, oko 10.000 iz Ukrajine, do 5.000 iz Turske. Mi čak veliki priliv stranih direktnih investicija u nekretnine imamo iz Njemačke. Sve su to dobri elementi koje mi ne stavljamo u funkciju razvoja, nego mi imamo premijera koji voli da se hvali: „Nama je platni promet prvi put milijardu…“. Ne, imali smo ga mi i ranije samo što to nije podatak koji govori da mi činimo sistem stabilnijim. Naš sistem je atraktivan, ali mi da bismo stabilnost jačali na period duži od 2-3 mjeseca moramo da pričamo o održivosti. A o održivosti se priča na period od 10 godina. Ova, 43. Vlada je tome trebalo da služi. Tome nije služila. I to je ono čega treba da se stidimo svi koji smo uopšte ušli i radili i bili imenovani od te Vlade. Ne treba se niko od nas kajati, ali nijesmo pružili. Sad, 28. aprila je trebalo da se nađemo u situaciji da kažemo sljedeće: Odradili smo ove mjere iz usaglašavanja sa Akijem, sa Evropskom unijom, realizovali smo ove IPA projekte i nijesmo osakatili institucije. Od ova tri elementa koji smo samo ojačali u ovih godinu dana. Moje je mišljenje samo treći“, kazala je Mila Kasalica u jutarnjem programu TV7.
Međunarodni investitori ne vjeruju donosiocima odluka u CG
Govoreći o makro ekonomskoj situaciji sagovornica televizije7 je ocijenila da sad ulazimo u fazu neizvjesnosti koja polako počinje da bude mjerljiva.
„Naš društveni proizvod je 6,2 milijarde. Mi predviđamo naše zahtjeve kao da nam je budžet 4,5 milijarde, a ne 2,5 milijarde. A mi možemo imati budžet od 4,5 milijarde ako radimo na mjerama jačanja realne ekonomije i uvećamo naš BDP na 10 milijardi. Tada možemo da se raspuštimo i da trošimo onako kako mislimo“, kazala je Mila Kasalica.
Ocijenila je da kamata po kojoj se Crna Gora zadužuje „predstavlja izraz dubokog nepovjerenja međunarodnih investitora u ono što se događa u našim javnim finansijama“.
„Ono što je uvijek krasilo Crnu Goru sa stanovišta javnih finansija je da je bila maksimalno poštovan neto dužnik. Poštovala je svoje povjerioce u dan i u sat. To pričam na nivou međunarodnih povjerilaca. Taj naš kvalitet po cijenu svega niko ne smije da uznemiri. Uvećanje neizvjesnosti i simbolika ove kamate koja pokazuje koliko je nepovjerenje prema našim donosiocima odluka unutar liderstva javnih finansija i javnih politika nas upućuje da ukoliko postoji bilo kakav rizik da se to desi - to ne smijemo dozvoliti“, kazala je Kasalica.
Inflacija se ne zaustavlja bedževima
Upitana da procijeni Vladinu akciju „Stop inflaciji“, Mila Kasalica je kazala da se inflacija ne može zaustaviti samo bedževima i odlukama.
„To je dobra marketinška akcija jer su se tome pridružili udarni maloprodajni lanci. Lako je bilo pričati o tome da neko uzima veliku marginu, ali niko nije ponudio ni jednu analizu da je to tako. Jedan od tih lanaca je izašao sa ozbiljnom analizom iz koje se vidjelo da to nije tako. Ta kampanja ima koristi jer imamo 20 – 25 % stanovništva čiji je ekonomski status značajno ugrožen. Kao građanka poštujem, akciju a kao ekonomistkinja ne“, kazala je Kasalica.
Pojave poput onih u Upravi za igre na sreći nagrizaju zdravo tkivo
Ona je kazala da kao građani biramo poslanike i poslanice koji nemaju znanja o javnim finansijama i o ekonomiji i da javne finansije služe kao mehanizam da stranke zakuče birače.
„Mi živimo u vrijeme beščašća i besrama i nepoštovanja bilo čega kako među ljudima tako i u onome što se radi u ime države i javnih politika. Na primjer unutar priređivanja igara na sreću gdje nam se dešava ali nije ni čudo da nam se dešava. Koga smo imenovali za vršioca dužnosti direktora Uprave za igre na sreću i zašto smo uopšte to izveli iz Uprave prihoda i carina i da li neko ima uopšte biografiju da može tu da sjedi. Zašto sve ovo pominjem? Zato što su to sve sitni elementi koji nagrizaju zdravo tkivo, koji obeshrabruju“, rekla je Kasalica.
Podsjetila je da se u toku 42. vlade upoznala sa tadašnjim tekstom novog Zakona o igrama na sreću.
„To nijesmo odradili kako treba. Tada su došle primjedbe od priređivača. Iako smo dobili preko 30 inputa u pisanoj formi. Od tri priređivača smo dobili izuzetne inpute. I to samo da smo preradili mogli smo sada da idemo sa novim Predlogom zakona“, kazala je Mila Kasalica, ekonomska analitičarka gostujući na TV7.
