Najjednostavniji model Zemlje jeste kugla koja se okreće sama oko sebe. Rotaciona osovina je malo nakrivljena i zbog toga se na Zemljinom putu oko Sunca smjenjuju godišnja doba. Međutim, ako se bolje pogleda ta školska mudrost se pokazuje kao zabluda. Tako Zemlja manje liči na kuglu, a više na izbrazdan krompir – ne samo zbog planina i klisura, nego i zbog toga što je Zemljina masa neravnomjerno raspoređena. Zbog toga je različita i Zemljina teža na različitim tačkama planete.
Dan kraći za 1,26 mikrosekundi: A ako se još pažljivije pogleda onda ni predstava Zemlje kao krompira nije sasvim odgovarajuća, jer je unutrašnjost zemlje tečna i užarena, u neprestanom pokretu, a ploče koje čine njenu površinu ne samo da se češu jedna o drugu, nego se i podvlače jedna ispod druge i tonu u dubinu. To se dogodilo i ispred obala Čilea 27. februara.
Sada su naučnici iz Američke svemirske agencije, NASA, izračunali da je zemljotres snage 8,8 stepeni Rihterove skale promjenio i oblik naše planete tako da je od kraja februara dan kraći 1,26 mikrosekundi. Razlog se može objasniti slikom klizačice na ledu koja se sprema da napravi piruetu: kada iz okreta sa raširenim rukama privuče ruke brže se okreće oko sopstvene ose jer se smanjuje momenat inercije.
Prema proračunima naučnika iz NASA to se dogodilo i sa Zemljom – ispred Čilea komad Zemlje potonuo je ka njenom središtu i tako je promijenjena raspodjela mase planete. Tu tezu potvrđuju i mjerenja istraživačke stanice Njemačkog geodetskog istraživačkog instituta u Čileu. Prema tim mjerenjima stanica se pomjerila za tri metra. To bi bilo najveće pomjeranje ikada zabilježeno u regionu. Prilikom velikog zemljotresa u Peruu 2001. godine pomjeranje je iznosilo pola metra.
Nema razloga za zabrinutost: Prema mišljenju američkih naučnika malo se pomerila i Zemljina osa. Razloga za zabrinutost nema, ali je interesovanje za geometriju Zemlje izuzetno veliko, prenosi radio Dojče vele. Istraživačke stanice u cijelom svijetu sada provjeravaju da li se zaista mogu i izmeriti teorijske pretpostavke američkih naučnika.
Zanimljivo je što su takva mjerenja uopšte moguća, jer je i bez zemljotresa Zemljina osa u neprestanom kretanju. Njen presjek sa površinom zmijasto varira za nekoliko metara oko geografskih polova u ciklusu od 435 dana. „Zemlja bi se mogla zamisliti kao loše balansirana automobilska guma“, kaže Gerhard Bojtler, direktor Švajcarskog astronomskog instituta. Razlog te neizbalansiranosti je pomjeranje mase u unutrašnjosti planete, mada geolozi nisu sasvim sigurni u to. Pomjeranje izazvano zemljotresom u Čileu samo je nova mana na ionako ulubljenom točku.
