Kako je saopšteno iz grada Siska, “učitelji i nastavnici su po nečijem nalogu instruirali učenike na prisilno doniranje hrane Caritasu”, i to – tvrdi se u saopštenju što ga je potpisala sisačka socijaldemokratska gradonačelnica Kristina Ikić Baniček – vezali uz uspjeh u školi, zbog čega je ta akcija u ovih devet škola zabranjena.
Zbog sekularnog karaktera škola Caritasu nije dopušteno djelovanje u njima, a ni drugim privatnim humanitaranim organizacijama, pojasnili su iz gradske uprave.
Sisačka biskupija odbija optužbe
Iz Sisačke biskupije odbili su optužbe da bi neki vjeroučitelj sugerisao drugim nastavnicima i učiteljima da uspjeh u školi vežu uz obavezu doniranja.
“Kada bi biskup imao takva saznanja, sankcionisao bi takvog vjeroučitelja i oduzeo bi mu mandat”, odgovorili su medijima iz Sisačke biskupije.
Protagora: Grad Sisak bio u pravu kada je zabranio Caritasovu akciju u školama
Ovakva intervencija crkvenog u sekularno nimalo ne čudi aktiviste okupljene oko Udruženja za zaštitu prava ireligioznih osoba i promicanje ireligioznog pogleda na svijet “Protagora”.
“Ovo što se dogodilo u Sisku nešto je na što mi već godinama upozoravamo”, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) član Upravnog odbora “Protagore” Alan Sorić.
“To je posljedica jednog čudnog odnosa jedne, i to najveće vjerske zajednice – Katoličke crkve i države, i onda – posljedično – privilegiranog položaja te vjerske zajednice između ostaloga i u obrazovnom sistemu Republike Hrvatske, gdje ona svoj povlašteni položaj obilato zloupotrebljava za promociju vlastitih djelatnosti. Dakako da niko ne bi bio protiv Caritasa niti protiv prikupljanja donacija, ali one moraju biti na dobrovoljnoj osnovi”, poručuje Sorić.
Dok grad Sisak tvrdi da se djecu prisiljavalo da doniraju, Sisačka biskupija to odbija. Sorić odgovor na ovu dilemu nalazi u podsjećanju – što je Caritas.
“Ja bih podsjetio da se radi o udruzi koja je najtješnje moguće povezana s Katoličkom crkvom, koja je do savršenstva dovela sve poznate i nama ostalima nepoznate metode pasivne agresije. A sama činjenica da se to odvija u sklopu škole podrazumijeva određenu dozu obvezanosti za sve koji učestvuju u tom obrazovnom procesu, a pogotovo za učenike koji onda nisu u stanju izreći svoje eventualno protivljenje. Tako da je već samim time tu otklonjen bilo koji moment dobrovoljnosti. Nije potrebno raditi bilo kakakv dodatni pritisak”, zaključuje Sorić.
Pozicija Caritasa
Hrvatski Crveni krst objavio je 28. marta kako su prikupili nešto više od 1,8 miliiona kuna novčanih donacija (240.000 eura) za Ukrajinu, dok je Hrvatski Caritas 24. marta objavio kako je prikupio nešto više od 3,5 miliona eura (470.000 eura).
Sorić uopšte nije začuđen ovim odnosom.
“Caritas može prikupiti više novaca nego ostali upravo zato što je ugovorima između Republike Hrvatske i Svete stolice stavljen u povlašteni položaj i dobiva novce iz državnog proračuna u meni nepoznatim iznosima. Tako da će Caritas u svim takvim akcijama biti uspješniji i od Crvenog krsta i od drugih organitacija koje ne uživaju takvu potporu države, a pogotovo nemaju ulaznicu u učionice u javnim školama”, uvjeren je Sorić.
Iz Sisačke biskupije do zaključenja ovog priloga nisu odgovorili na upit RSE da dodatno pojasne svoju poziciju.
U Gradu Sisku kažu da su rekli sve što su imali za reći, ali naglašavaju da Caritas Sisačke biskupije od 2011. godine besplatno za svoj rad koristi gradski prostor, i da su i prošle i ove godine dobili gradsku donaciju za svoju pučku kuhinju u iznosu od 80.000 kuna (10.500 eura), pa da nekom animozitetu od strane grada ne može biti riječi.
Odnosi Hrvatske i Katoličke crkve
Odnosi između Katoličke crkve i Republike Hrvatske regulisani su tzv. Vatikanskim ugovorima potpisanim 1997. godine, a po tom obrascu je još desetak većih i manjih vjerskih zajednica potpisalo identične ili vrlo slične ugovore – Srpska pravoslavna crkva, Islamska vjerska zajednica i drugi.
Oni uređuju finansiranje niza aktivnosti Katoličke crkve iz državnog proračuna, vjeronauku kao izborni predmet u javnim školama i niz drugih aktivnosti.
Sekularne nevladine organizacije kao i lijeve i liberalne političke opcije zalažu se za njihovu reviziju, ali to vladajuća većina ne prihvaća.
