On je u emisiji “Pressing” na Gradskoj televiziji istakao da sva poskupljenja koja se posljednjih dana pominju “nisu ništa u odnosu na patnje ljudi koji žive i ginu u Ukrajini, i koji traže spas u drugim državama”.
“Porazna je i tužna činjenica da u 21. vijeku jedan narod pati, a drugi vrši agresiju nad njim. Danas kada svi težimo da granice budu samo formalne, da živimo u slozi, blagostanju i borimo se protiv siromaštva, imam slučaj da jedna zemlja vrši agresiju. Postoji opasnost od eskalacije, a to ne možete ćutke gledati i civilizovani svijet mora da odgovori”, dodao je.
Zaboravljena poljoprivreda
Kako je podsjetio, USSCG je u više navrata isticao da je neophodno osnažiti poljoprivredu da zaista bude razvojna grana naše ekonomije, jer je Crna Gora – uz turizam – davno proglasila strateški važnom granom.
“U poljoprivedi je ogroman potencijal koji ne koristimo. Obradivu poljoprivrednu površinu zatrpavamo otpadom, da bi na njima gradili. Dok se u svijetu svi bore za parče obradive zemlje, mi svoje ne koristimo i zavisnici smo od uvoza prije svega namirnica koje bi mogli da proizvodimo ne samo za sebe, nego da na njima i zaradimo”, navodi Keković.
On precizira da su preduslovi dobra strategija daljeg razvoja poljoprivrede, osnaživanje poljoprivrednika i “da se ne dozvoli zatvaranje područnih odjeljenja škola, čime primoravaju domaćinstva da sele u gradove kako bi školovali djecu”.
“To podrazumijeva i dobru infrastrukturu, konekciju do kuća kako bi i oni koji se bave poljoprivredom imali ugodan život. Ali naša država već decenijama urušava tu privrednu granu”, istakao je on.
Dometi programa “Evropa sad”
Program “Evropa sad”, po njegovom mišljenju, odlično se realizuje. Smatra da je tome u mnogome doprinijela kampanja koju su krajem prošle i početkom ove godine imali kako bi ukazali, prije svega, nesavjesnim poslodavcima na moguće konsekvence pokušaja izigravanja zakona.
“U ovom trenutku najveći problem imamo u javnom sektoru, gdje imamo ugovore o djelu i obavljanju privremenih i povremenih poslova, gdje poslodavac – u ovom slučaju država – ne mora da isplati taj minimum od 450 eura”, dodao je i na to ukazao na sjednici Socijalnog savjeta.
Još jednom je pozvao sve one od kojih poslodavci traže da im vrate dio plate primljene preko računa po novom obračunu, da prijave takve slučajeve.
“Crna Gora ne može da izbjegne svjetske tokove promjene cijena, s obzirom na sve moguće posljedice rata u Ukrajini i dosadašnjih poskupljenja robe. Ovdje nije eskaliralo poskupljenje namirnica, kao što se to dogodilo u nekim drugim zemljama, ali moramo povesti računa – naročito i cijeni goriva, kao elementa važnog za život građana i formiranje drugih cijena”, kazao je on.
Čekajući Skupštinu
Podsjetio je da su tokom prošle godine više puta ukazivali na neophodnost ograničavanja pojedinih cijena, ali da u Skupštini nisu imali za to razumijevanja.
“Ozbiljna je situacija jer postoji nestabilnost i na političkoj i na ekonomskoj sceni. Ona ne vodi nekom brzom raspletu, pa se nadamo će Skupština što prije početi da funkcioniše zbog pitanja koja su egzistencijalna za građane”, dodao je.
Pitanje robnih rezervi, po njemu, sada se nametnulo kao vrlo važno, ali je o njima trebalo raspravljati i odlučivati mnogo ranije.
“Kao zemlja sa malim brojem stanovnika, trebalo je da ih već imamo i to u zemlji, kako bi time mogli da odgovorimo na svaku eventualnu krizu – pogotovo kad je riječ o osnovnim životnim namirnicama. Sada je kasno za takav projekat i bliži sam tome da se intreveniše subvencijama i ograničavanjem cijena dok se kriza ne riješi”, pojasnio je Keković i precizirao da subvencije treba dati samo ugroženom sloju stanovništva – u prvom redu onima s minimalnim penzijama.
On je podsjetio na nedavne izmjene zakona kojima se budući penzioneri stavljaju u povoljniji položaj, ali i ukazao na to da je s programom “Evropa sad” došlo do ogromne razlike u rastu zarada i rasta penzija.
“Penzije su ostale na istoj poziciji i u perspektivi se neće bitnije mijenjati – iako bi to moralo da se desi. Upravo penzioneri najviše trpe povećanje cijena. Krajnje je vrijeme da se solidarišemo i pomognemo onima koji su najugroženiji”, dodao je.
Neizvjesnost oko formiranja nove vlade i problemi koje će ona naslijediti takođe zabrinjavaju Kekovića, koji ne vidi skoro rješenje – bez obzira što se svi uvijek deklarativno zalažu za prava radnika.
“Kao građanin sam razočaran u naše političare, jer neke naše inicijative krajem prošle godine nisu ni pogledane u parlamentu”, zaključio je on.
