Bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), dr Savo Kentera održao je u Hrvastkoj predavanje „Iza kulisa crnogorske državnosti: Kako je oblikovana političko-bezbjednosna vizija Crne Gore“
„Suverenitet nije prirodno dat bilo kojoj državi već se mora stalno braniti i osvajati, što je Crna Gora naučila na teži način – počevši od priznanja nezavisnosti na Berlinskom kongresu 1878, njenog nasilnog gubitka 1918, pa do ponovnog sticanja 2006. godine. Najvažnija lekcija iz 1918. jeste da je „slabost iznutra uvijek poziv za agresiju izvana“, poručio je Kentera, koji je predavanje održao na Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova u Zagrebu
Kentera je kazao kako se Crna Gora danas nalazi u paradoksalnoj situaciji: članica je NATO i najozbiljniji regionalni kandidat za članstvo u EU, ali je istovremeno suočena s unutrašnjom političkom nestabilnošću i malignim uticajima sa istoka, iz Moskve i Beograda.
Izlaganje je započeo je ističući značaj Berlinskog kongresa kao prekretnice u crnogorskoj istoriji, ali je upozorio da priznanje nezavisnosti iz 1878. godine nije ukinulo unutrašnje slabosti koje su dovele do gubitka državnosti 1918. godine.
„Interni razdor i nedostatak vizije omogućili su Karađorđevićima da nam uzmu suverenitet. Iza svega toga stoji jasna, koherentna i precizna strategija kojom se zvanični Beograd vodi od sredine 19. vijeka – Načertanije Ilije Garašanina, nekadašnji tajni ’program spoljašne i nacionalne politike Srbije’, po kojem Srbiji prema ’svetom pravu istorijskom’ treba pripojiti i Bosnu, Hercegovinu, Crnu Goru i sjevernu Albaniju, odnosno Kosovo i Metohiju. Ni u jednom trenutku zvanični Beograd nije odustao od ovog plana, iako ga je za vrijeme Broza morao da stavi na pauzu“, naglasio je Kentera.
Osvrćući se na devedesete, istakao je potrebu za suočavanjem s prošlošću i snaženjem nacionalnog identiteta, navodeći kao primjer Hrvatsku, koja je kroz teške procese izgradila stabilnost.
„Iako je prošla kroz rat i razaranje i time platila cijenu svoje obnovljene nezavisnosti, Hrvatska je prošla kroz katarzu koja je iznjedrila stabilnu državu pa danas ima jasne spoljnopolitičke ciljeve oko kojih postoji najširi politički konsenzus, i stabilne institucije otporne na vanjski uticaj. Mi smo nacionalnu katarzu zamijenili trulim kompromisima, zbog čega danas SPC i ruski i srpski proksiji u vidu političkih partija i medija imaju jači uticaj na javno mnjenje u Crnoj Gori od procrnogorskih, prozapadnih aktera“, zaključio je Kentera.
Govoreći o savremenim izazovima, ukazao je na rastuću političku polarizaciju, prisustvo stranih uticaja i potrebu za jačanjem demokratskih institucija. Istakao je i značaj članstva Crne Gore u NATO-u kao strateškog koraka ka stabilnosti, ali je upozorio da unutrašnje slabosti mogu ugroziti tekuće pregovore sa Evropskom unijom.
„Evropska unija traži odgovorne članice, a ne faktore haosa. Crna Gora mora postati država snažnih institucija i pravne sigurnosti kako bi bila kredibilan partner u regionu i Evropi. Imamo potencijal da postanemo primjer otpornosti u regionu, ali samo ako naučimo da nezavisnost i demokratija zahtijevaju stalnu borbu“, zaključio je on.
Kentera je izrazio optimizam u pogledu budućnosti Crne Gore.
„Nezavisnost, demokratija i stabilnost su vrijednosti koje zahtijevaju stalnu borbu. Crna Gora ima potencijal da bude primjer otpornosti i stabilnosti u regionu,“ poručio je on.
Predavanje je održano u sklopu zvanične posjete Atlantskog saveza Crne Gore (ASCG) Republici Hrvatskoj, kao dio projekta ASCG “Ka snažnijoj regionalnoj stabilnosti Balkana”. Republika Hrvatska je prva zemlja regiona u kojoj su organizovani sastanci sa predstavnicima državnih i civilnih institucija. Nakon Hrvatske, ASCG će u sklopu istog projekta u narednom periodu organizovati posjete Sloveniji, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu.
