Više crnogorskih škola se i dalje zbog deficitarnog kadra suočava s problemom da obezbijedi profesore iz određene grupe predmeta. Godinama raspisuju konkurse za profesore matematike, fizike, hemije, muzičkog, ali se niko ne odaziva.
Konkursi su raspisani i protekle sedmice. Nikšićka Gimnazija ,,Stojan Cerović“ traži profesora matematike, fizike, muzičkog, latinskog... Kako se penzionišu pojedini nastavnici otvara se problem kako pronaći stručnjaka iz te naučne oblasti. Direktor nikšićke gimnazije Dušan Kilibarda kaže Pobjedi da im je profesorica latinskog pošla u penziju i da imaju poteškoća da joj nađu zamjenu.
- Profesora latinskog nema ni na vidiku – rekao je on.
Ukoliko se niko ne odazove, planiraju da angažuju profesora francuskog koji bi mogao da izvodi tu nastavu. Tražili su takođe, kako kaže Kilibarda, i profesora muzičkog, ali bezuspješno.
Problem je, ističe direktor, sa profesorima fizike, te dodaje da naši fizičari još kao apsolventi odlaze van zemlje, najčešće u Njemačku ili Norvešku da obavljaju mnogo plaćenije poslove.
Na konkurse se ne odazivaju ni profesori iz matematike, već se usmjeravaju tamo gdje ima više novca i rade u IT kompanijama.
Kilibarda ukazuje i na problem da se danas gimnazije suočavaju sa izazovom što djeca manje upisuju tu školu, te se više opredjeljuju za stručne škole da bi lakše došli do posla. Posljedica te pojave se odražava na pojedine profesore koji gube normu časova. U nikšićkoj gimnaziji su, na primjer, ove godine upisana tri odjeljenja manje. Posljedice osjećaju profesori, pa pojedini koji treba da imaju 18 časova, imaju jedan čas.
Nedavno su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija objelodanili Program razvoja opšteg srednjeg obrazovanja u Crnoj Gori za 2024-2026.godinu, u kojem su analizirali broj upisanih đaka u crnogorskim gimnazijama u posljednjih deset školskih godina. Bilježe opadajući trend, pa je u 2015/2016. godini upisano j 9.429 učenika, a 2023/2024. evidentirano je njih 7.286.
Da bi se osigurao kontinuitet upisa u gimnazije, kako ističu, potrebno je odraditi dodatne i dublje analize kako bi se stekla potpunija slika o promjenama u upisu.
Godinama se ukazuje na problem deficitarnog kadra iz određenih predmeta u školama. Pobjeda je nedavno pisala da podaci Informacionog sistema crnogorskog obrazovanja (MEIS) pokazuju da u osnovnim i srednjim školama 218 nastavnika matematike nema stručno zvanje iz oblasti matematike. Na početku školske godine njih 12, starijih od 65 godina, koji su te struke, bilo je angažovano u obrazovno-vaspitnim ustanovama.
Iz Ministarstva su tada kazali da crnogorski obrazovni sistem godinama ima nedostatak kadra iz prirodnih nauka, što je hronični problem našeg društva.
– Kako bi se ovaj problem riješio, neophodno je analizirati ga, ispitati uzroke i pronaći način kako bismo motivisali studente da izaberu zvanje profesora – kažu oni.
Pored redovnih stipendija koje se dodjeljuju najboljim studentima, kako bi mlade dodatno motivisali, dodjeljuju i stipendije koje su namijenjene studentima iz oblasti prirodnih nauka.
Pribjegli su, kako navode, i angažovanju profesora koji su u penziji, kako bi obrazovni sistem ,,što manje trpio“.
Tada je profesor matematike Mato Kankaraš, koji radi u podgoričkoj gimnaziji ,,Slobodan Škerović“, kazao Pobjedi da je situacija veoma loša. On je rekao da opštu krizu prenebregavamo masovnim angažovanjem nedovoljno stručnih kadrova, često i studenata.
- Ovo je tim dramatičnije na sjeveru naše države đe nije neuobičajeno da neko sa nekoliko položenih ispita predaje matematiku ili fiziku. Takođe, diplomci matematike sa privatnih fakulteta poput UDG-a, čiji je program značajno nižeg kvaliteta od državnog, sve dublje ulaze u prosvjetu. Ovo nije rješenje već simulacija kojom se odgađa katastrofa – rekao je on.
Ranije je dio stručne javnosti negodovao što nestručni profesori izvode nastavu iz određenih predmeta. Bilježili su da profesor informatike predaje muzičko, matematiku da predaju učiteljice, ili profesorica engleskog jezika... Komentarisalo se da su đaci zaintersovani da izučavaju studije iz nedostajućih predmeta, ali da se po njihovom okončanju ne usmjeravaju ka učionicama. Jedan od ključnih razloga, kako su navodili, su manje plate koje primaju profesori.
