Cilj misije Chang'e-5 je prikupljanje uzoraka kamenja i prašine s Mjeseca i potom njihovo dopremanje na Zemlju.
Za mjesto sletanja sonde odabran je vulkanski kompleks Mons Rümker, u području "Okeana oluja", odnosno Oceanus Procellarum.
Sonda bi idućih nekoliko dana trebalo da istražuje okolinu i skuplja materijal sa površine.
Cilj je da prikupi oko dva kilograma "tla", regolita i potom ih pošalje na letilicu u Mesečevoj orbiti, koja će uzorke donijeti na Zemlju.
Uspije li u tome, Kina će biti tek treća zemlja u svijetu koja je došla do uzoraka s Mjeseca, nakon SAD i SSSR. Posljednju misiju takve vrste, pod nazivom Luna 24, Rusi su realizovali 1976. godine.
U sklopu programa Apolo, kada su ljudi prvi put uspješno sletjeli na Mjesec, SAD su tamo, tokom šest letova od 1969. do 1972. godine, iskrcale 12 astronauta, koji su na Zemlju donijeli 382 kg kamenja i ostalih uzoraka.
Sovjetski Savez je sedamdesetih godina ostvario tri uspješne robotske misije. Tokom posljednje misije, Lune 24 iz 1976. godine, sa Mjeseca je dopremljeno 170,1 grama uzoraka.
Misija Chang'e-5 mogla bi da pomogne u odgovorima na pitanja o tome koliko je dugo Mesec bio vulkanski aktivan u svojoj unutrašnjosti i kada se raspršilo njegovo magnetsko polje, ključno za zaštitu bilo kog oblika života od sunčevog zračenja.
Kina je svoje prvo sletanje na Mjesec realizovala 2013. godine.
U januaru 2019. godine, kineska sonda Chang'e-4 uspješno je sletjela na drugu, 'tamnu' stranu Mjeseca, što je bio veliki uspjeh za ambiciozan kineski svemirski program, pa je tako postala prva zemlja koja je postavila sondu na Mjesečevu stranu, koja sa Zemlje nije nikad vidljiva.
U idućih deset godina, Kina planira da uspostavi baznu robotsku stanicu, koja bi omogućila sprovođenje bespilotnih istraživanja u južnoj polarnoj regiji.
Do uzoraka s Marsa kineske vlasti planiraju da dođu do 2030. godine.
