Predstavnici kineske kompanije Dong Fang elektrik doputovaće u sjutra u Crnu Goru, da bi u petak u Pljevljima obišli termoelektranu i lokalitet za drugi blok, saznaje Portal Analitika iz više izvora. Ukoliko bude prihvaćena kineska ponuda, tender za izgradnju drugog blika ne bi bio raspisan, već bi to bila forma sporazuma između dvije Vlade. Studija opravdanosti za ovaj projekat će biti gotova krajem septembra, i kako sada stvari stoje, vjerovatno se ide u ovaj projekat.
Prema preliminarnim podacima, izgradnja drugog bloka koštaće 330 miliona eura, radovi će trajati najkasnije tri godine. Taj novi energetski izvor proizvodiće 1,3 milijardu kWh, koliko u energetskom bilansu nedostraje struje Crnoj Gori.
Prema preliminarnim podacima, izlazna cijena megavatsata struje biće 42 eura, što je povoljnije nego sada iz TE koja je oko 50 eura po MWh.
Predstavnici Vlade i EPCG tražiće od investitora gradnju sistem “ključ u ruke”, a za uzvrat Kinezi će dobiti dugoročni ugovor o isporuci struje sa garantovanom cijenom od strane EPCG. S druge strane EPCG je spremna kao obezbjedjenje za projekat dati hipoteku na prvi i drugi blok TE.
U Crnoj Gori više od tri decenije nije izgrađen izvor energije dok nasoj drzavi fali oko 30 odsto od ukupne potrosnje elektricne energije. Upravo je uvoz električne energije najveći energetski problem, ne samo Crne Gore vec i u regiona, a deficit elektricne energije redovno prati povecanje cijena energije na međunarodnom trzistu. Tako je sa 40 €/MWh, koliko je iznosila prosječna cijena uvoza u 2009. godini, 2010. godine prosječna cijena uvezene električne energije iznosila 44 €/MWh (eura po megavatčasu), da bi u 2011. godini dostigla 55 €/MWh, što je povećanje od, skoro 40 odsto. Posljednjih mjeseci cijena električne energije iz uvoza se kretala u rasponu od 60 do 65 €/MWh a takav trend utice i na cijenu energije u Crnoj Goru.
Eventualnom izgradnjom II bloka TE Pljevlja i planiranim smanjenjem potrošnje KAP-a na 50 odsto, Crna Gora bi imala izbalansiran elektroenergetski sistem kojim bi se dodatno garantovala sigurnost napajanja svih potrosaca.
Osim benifita države i gradjana veliku korist imao i grad Pljevlja jer bi se kroz repro lanac, tokom gradnje, i kasnije uposlilo više stotina radnika.
