MINIMALNI NEGATIVNI UTICAJ
Ključni zahtjev SPU, čija je glavna autorka geološkinja Dina Skarep, jeste da se voda Zete ne prevodi u Krupac ako joj je protok manji od šest kubnih metara vode u sekundi.
“Na osnovu ove analize, a u cilju očuvanja nizvodnih riječnih ekosistema, pejzažnih, estetskih, ali rekreativnih vrijednosti rijeke Zete smatramo da bi bilo dobro da se skretanje voda u akumulaciju Krupac može dešavati samo prilikom protoka koji su na mjestu pregrade veći od 6 m3/s. Iz pomenute analize sigurni smo da se u realnim uslovima rada ovog sistema voda neće skretati do skoro duplo većih protoka od oko 12 m3/s, ali zbog mogućih promjena u potrebama elektroenergetskog sistema odlučili smo se da ta granica bude 6 m3/s”, navodi se u obimnom Nacrtu SPU, koji je urađen na 200 strana.
Na ovaj način, kako predviđa četvoročlani autorski tim, ali i budućim optimizovanjem upravljanja sistemom omogućiće se maksimalna održivost i minimalan negativan uticaj na životnu sredinu.
IZGRADNJA BRANE
U dokumentu se vrlo decidno navode promjene životne sredine u odnosu na postojeće stanje, među kojima je najznačajnija privremeni prekid riječnog kontinuuma na Zeti zbog izgradnje brane za zahvatanje vode.
“Usljed izgradnje brane doći će do gubljenja riječnog kontinuuma i svih posljedica koje iz toga proizilaze. I na kraju negativne posljedice će pretrpjeti i živi svijet u nizvodnom dijelu toka, jer će se iz ovog dijela uklanjati dio vode usljed prevođenja u akumulaciju Krupac. Iako će u koritu uvijek biti vode usljed obaveze poštovanja ekološki prihvatljivog minimuma. Bez obzira što će se na taj način obezbijediti da korito ne bude suvo i što će i poslije prevođenja vode u koritu uvijek biti makar 6 m3/s, predstavlja samo mjeru ublažavanja, to jeste spašavanja nizvodnog toka” kažu autori SPU.
UTICAJ NA ŽIVOTNU SREDINU
Kao direktna posljedica toga desiće se uspor vode iznad brane i promjena režima tekuće vode u režim jezerskog karaktera, ali i smanjivanje proticaja u Zeti ispod vodozahvata.
Sve to imaće za posljedicu povećano punjenje akumulacija Krupac i Slano i uticaj Krupca na zonu vodoizvorišta Poklonci.
Autori procjenuju i negativan uticaj projekta na živi svijet u zoni izgradnje budućeg nasipa i protočnog vještačkog jezera.
MJERE
Autori Nacrta SPU su predložili mjere koje treba sprovesti kako bi se uticaj projekta na životnu sredinu minimalizovao.
“Da se na nasipu, duž nivoa buduće vode u vještačkom jezeru, izvrši sađenje vrba i pratećeg drveća koje i sada originalno postoji uz riječnu obalu na dijelu vodotoka gdje se planira budući nasip.
Takođe, predlaže se da se prilikom budućeg prevođenja voda u akumulaciju Krupac vodi računa da buduće jezero nema prevelika kolebanja u nivou vode, odnosno da se vodi računa da se tokom ljetnjih mjeseci, kada nema prevođenja voda u akumulaciju Krupac vodi računa o tome da jezero bude na konstantno visokom nivou, na maksimalnom vodostaju.
Autori predlažu opciju da se obezbijedi riječni kontinuum kroz izgradnju takozvane bajpas veze koja će povezivati dio toka iznad i ispod brane, kao i da se prilikom prevođenja vode u akumulaciju Krupac vodi računa o nizvodnim potrebama riječnog ekosistema i stanovništva.
UTICAJ NA KLIMU
Realizacija aktivnosti predviđenih Lokalnom studijom lokacije neće imati uticaj na klimu, imajući u vidu činjenicu da vještačke akumulacije Krupac i Slano postoje duži niz godina.
Autori na kraju, ipak, daju zeleno svijetlo za projekat, ali uz rigorozno poštovanje predloženih mjera.
“Prije svega, treba implementirati sve uslove i zahtjeve koje utvrđuju nadležni organi države Crne Gore pri izdavanju odobrenja i saglasnosti za izvođenje radova. Takođe, potrebno je sprovoditi kontinuirani inspekcijski nadzor, izraditi Planove upravljanja komunalnim otpadom i pribaviti odobrenje za skladištenje neopasnog građevinskog otpada i svu neophodnu dokumentaciju koja joj prethodi”, zaključuje se u dokumentu.
Projekat prevođenja rijeke Zete u Krupac i Slano vrijedan je 26,9 miliona eura i donijeće veći prihod HE “Perućica” do 3,5 miliona eura godišnje.
