Ističe kako istraživanja pokazuju da je duplo veća vjerovatnoća da će LGBTIQ+ mladi biti žrtve govora mržnje, verbalnog uznemiravanja ili fizičkog napada u školskoj sredini, gdje provode najviše vremena, a u poređenju sa njihovim vršnjacima koji nisu pripadnici/e ove zajednice.
„Samim tim, njihovo mentalno zdravlje, obrazovanje u i konačnom cjelokupno fizičko blagostanje su u opasnosti. Maltretiranje, odbacivanje od strane porodice i nepostojanje konkretne sistemske podrške koja bi pomogla ovoj grupaciji su takođe stvarne prijetnje po zdravlje i dobrobit LGBTIQ+ mladih. Prečesto, škole u Crnoj Gori, nijesu siguran prostor kakav bi trebale biti za LGBTIQ+ mlade, koji doživljavaju nasilje i uznemiravanje skoro pa svakodnevno. Istraživanja pokazuju da prilično veliki broj LGBTIQ+ učenika/ca doživljava verbalno uznemiravanje u svojim školama zbog svoje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta“, rekao je Knežević.
Prema njegovim riječima, iskustva LGBTIQ+ mladih s odbacivanjem, zajedno s poteškoćama prihvatanja vlastitog identiteta, negativno utiču na njihovo mentalno zdravlje i sposobnost uključivanja u obrazovanje i obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
„Tome doprinosi i nedostatak vršnjačke podrške, koja je sve više diskriminatorna prema LGBTIQ+ zajednici i otvoreno pokazuje negativan stav prema zajednici. Ovakvom ponašanju idu u prilog i skorašnji napadi na LGBTIQ Drop in centar u Podgorici, gdje su počinioci napada bili upravo tinejdžeri. Istraživanja koja su rađena u Crnoj Gori među mladima ukazuju da kada su u pitanju stavovi o LGBTIQ+ zajednici, mladi i dalje pokazuju jake homofobne stavove, koji se već godinama i konstantno identifikuju kod opšte populacije, ali i kod mladih u Crnoj Gori“, istakao je Knežević.
Dodaje kako obrazovni sistem koji bi trebao da bude ključan u procesu otklanjanja homofobnih i drugih diskriminatornih stavova prema LGBTIQ+ zajednici u potpunosti neadekvatno i šturo obrađuje ove teme, gdje mladima ne daje dovoljno prostora da na adekvatan način uče o ovoj marginalizovanoj grupi.
„U ključnim strateškim dokumentima koja se tiču mladih, problemi mladih iz LGBTIQ+ zajednice se uglavnom targetiraju kroz set okvirnih akcija, bez konkretnih mjera za unapređenje njihovog statusa u društvu i stvaranja pozitivne klime za njihovo prihvatanje od strane ostalih vršnjaka. Prethodna Strategija za mlade, koja predstavlja ključni dokument u oblasti omladinske politike, je na potpuno paušalan i neadekvatan način adresirala probleme diskriminacije, homofobije, govora mržnje među mladima, a nažalost situacija u društvu pokazuje da su ovo sve češći negativni oblici ponašanja među mladima. Stoga, Kvir Montenegro apeluje na donosioce odluka da novom Strategijom, koja je trenutno u izradi, da na adekvatan način pripremi one aktivnosti koje će pomoći da se ovi problemi među mladima smanje i da iste budu konstantno adresirane kako bi se, u konačnom, oni doveli do minimuma“, zaključio je Knežević.
