Glasovima sedam poslanika izabrani su Snežana Armenko, Ilija Vukčević, Jadranka Novaković i Jelena Ružičić. O njima bi trebalo da se 21. oktobra raspravlja na plenumu.
Ovo su njihove biografije koje su iznijeli pred Ustavnim odborom u posljednjem krugu konsultativnih saslušanja.
Jelena Ružičić
Kandidatkinja Jelena Ružičić rođena je 4. jula 1971. godine u Nikšiću gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta Veljko Vlahović 1996. godine i nakon završenih studija obavila pripravnički staž u Osnovnom sudu u Podgorici. Nakon položenog pravnog ispita zasnovala je radni odnos na neodređeno vrijeme u Osnovnom sudu u Nikšiću u svojstvu stručnog saradnika gdje je radila sve do 2006. godine, kada je izabrana za sutkinju Osnovnog suda u Nikšiću. Tu funkciju je obavljala u svojstvu građanskog sudije u parničnom referatu.
U februaru 2018. godine izabrana je za sutkinju Upravnog suda Crne Gore i tu funkciju i sada obavlja.
Kao sutkinja Osnovnog suda u Nikšiću 2013. godine se prijavila na konkurs koji je bio raspisan od strane Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu a na osnovu ugovora koji Crna Gora ima sa Savjetom Evrope i po osnovu kojeg upućuje crnogorske sudije na period od najviše dvije godine.
''Cilj ovog upućivanja je da crnogorske sudije steknu iskustvo u primjeni prakse Evropskog suda za ljudska prava i po povratku ta iskustva implementiraju u nacionalni sudski sistem'', kazala je ona pred Ustavnim odborom.
Kako je dalje navela, na zahtjev Evropskog suda za ljudska prava je u par navrata produžila svoj radni angažman na šta je posebno ponosna. Tamo je radila na predstavkama koje nisu ispunjavale uslove prihvatljivosti a kasnije je radila na ostalim predmetima uključujući izradu nacrta, odluka i presuda Evropskog suda.
''Pohađala sam veliki broj seminara, kurseva i treninga na temu ''ljudska prava'', usavršila sam znanje engleskog jezika do profesionalnog nivoa a stekla sam i osnovno znanje iz francuskog jezika'', kazala je ona.
Nakon završene obuke 2016. godine našla se na listi nacionalnih tutora za horizontalni program Savjeta Evrope i angžaovana je za različite oblasti konvencijskog prava. Nalazi se na listi predavača Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu u kontinuitetu od 2019. godine za oblast Evropske konvencije o ljudskim pravima i prakse Evropskog suda za ljudska prava.
Posjeduje i sertifikat kao nacionalni trener za prava iz oblasti zabrane diskriminacije.
Članica je međunarodne mreže sudija i pravnika sa sjedištem u Italiji, a takođe je mentorka kandidatima za sudije Ustavnog suda.
''O mom dosadašnjem radu kao sudije stoje rezultati koji su mjerljivi kako u pogledu kvantiteta tako i kvaliteta iz kojih možete da vidite da sam ocijenjena najvećom ocjenom po svim relevantnim kriterijumima'', kazala je Ružičić pred Odborom.
Snežana Armenko
Kandidatkinja Snežana Armenko rođena je 10. februara 1981. godine u Podgorici gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je na Pravnom fakultetu UCG sa prosječnom ocjenom 8,37. Karijeru je započela kao volonterka u Višem sudu u Podgorici a potom nastavila kao pripravnica i stručna saradnica u Osnovnom sudu u Podgorici, te kao samostalni viši savjetnik u kancelariji zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava.
U aprilu 2010. godine odlukom Sudskog savjeta izabrana je za sutkinju Osnovnog suda. Funkciju je obavljala 10 godina, nakon čega je od strane Skupštine izabrana za zamjenicu zaštitnice ljudskih prava i slobode koju obavlja i danas.
Kao sutkinja bila je zadužena u građanskoj materiji a kao zamjenica zaštitnice pokriva oblast javne uprave, pravosuđa i opšte nadležnosti.
''Moju radnu i stručnu biografiju bih iznijela u tri do četiri ključna dostignuća. Prva sam crnogorska sutkinja koja je obavljala rad u međunarodnoj sudskoj instituciji u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. Tokom 2011. nakon sprovedenog konkursa od strane Evropskog suda izabrana sam da budem kao sudija upućena na rad u toj instituciji. Za to vrijeme obrađivala sam crnogorske predmete, prošla sam sva formacijska odlučivanja, potom sam komunicirala predmete prema Crnoj Gori i u konačnom izrađivala nacrte presuda Evropskog suda protiv Crne Gore'', kazala je ona pred Odborom.
Za potrebe Evropskog suda radila je i istraživanja vezana za određene institute radi uporedne analize.
''Taj boravak je opredijelio moj dalji karijerni napredak. Tako sam 2015. godine postala prva crnogorska sutkinja koja je sertifikovana kao internacionalni trener ''Health programa savjeta Evrope za konvenciju'', kazala je ona.
Nakon toga, od 2016. godine Armenko je kontinuirani predavač iz raznih oblasti u Centru za obuku sudstva u državnom tužilaštvu.
Aktivni je predavač na raznim univerzitetima Crne Gore. Angažovana je kao ekspert trener za pripreme studenata i postdiplomaca. Prošla je brojne međunarodne obuke i seminare.
''Kao dugogodišnji sudija trudila sam se da istovremeno primjenjujem i nacionalno i međunarodno pravo tako da su moje brojne odluke donešene primjenjujući standarde Evropskog suda. Bila sam i duže od tri godine predsjednica odjeljenja sudske prakse'', kazala je Armenko.
Kao zamjenica zaštitnika ljudskih prava i sloboda analizirala je rad sudova i cjelokupne javne uprave u kontekstu da li rade i donose odluke u skladu sa Ustavom i Zakonom, te je u tom pravcu davala preporuke i zaključke.
''Najveći izazov je da sam koautor komentara zakona o Ustavnom sudu sa prof. dr Mladenom Vukčevićem i taj dokument je u fazi publikacije. Objavila sam rad na stručnu temu ''Pravo na djelotvorni pravni lijek i pravovremeno prepoznavanje tužbenih zahtjeva'', koautor sam publikacije na temu ''Pravna zaštita protiv diskriminacije u Crnoj Gori''. Tečno govorim i pišem engleski jezik i imam osnovno znanje francuskog'', kazala je Armenko.
Ilija Vukčević
Kandidat Ilija Vukčević dolazi iz Podgorice. Osnovnu, srednju i četiri godine Pravnog fakulteta završio je u Podgorici. Nakon toga je nastavio školovanje na Pravnom fakultetu u Beogradu gdje je magistrirao. U okviru tog dijela bavio se sprječavanjem zloupotreba of šor centara i poreskih rajeva, nakon čega je završio doktorske studije.
''U okviru doktorata bavio sam sa praksom Suda pravde u Luksemburgu, koji nas čeka ako jednog dana uđemo u Evropsku uniju. Bavio sam se ocjenom usklađenosti jednog dijela našeg zakonodavstva sa osnovnim slobodama kretanja na tržištu Evropske unije. Od usavršavanja koje bih istakao su na Univerzitetu u Beču, te Amsterdamu na Pravnom fakultetu i International bureau of fiscal documentation što je najveća svjetska fiskalna institucija'', kazao je on pred Odborom.
Kada je riječ o njegovom profesionalnom iskustvu, Vukčević ističe da ga je započeo na Pravnom fakultetu u Podgorici gdje je radio kao asistent. Nakon par godina nastavio je kao docent na Pravnom fakultetu UDG-a sve do prije dvije godine kada je završio akademsku karijeru.
Pored toga, radio je u državnoj administraciji, u sistemu Ministarstva finansija, godinu dana je bio izvršni direktor Uprave za igre na sreću.
''Imam veliko iskustvo u privredi, pored rukovodećih pozicija u privrednim društvima kao izvršni direktor ili finansijski direktor, takođe sam i sudija časti u okviru Privredne komore. Radim kao konsultant na mnogim projektima, prije svega međunarodnim. Trenutno sam angažovan od strane Savjeta Evrope. U okviru tih nekih projekata, istakao bih projekat na kojem smo radili analizu finansijske budžetske održivosti pravosudnog sistema Crne Gore'', kazao je on.
Što se tiče nacionalnih projekata, Vukčević je saopštio da je radio u oblasti analize prakse Ustavnog suda i usklađenosti sa praksom suda u Strazburu. Navodi da ima dosta iskustva u oblasti zaštite ljudskih prava.
Poslovno koristi engleski i italijanski jezik.
Jadranka Novaković
Kandidatkinja Jadranka Novaković rođena je 1970. godine i ima skoro 30 godina radnog staža. Pravni fakultet završila je u Podgorici 1992, pripravnički i staž u trajanju od tri godine je odradila u Ustavnom sudu Crne Gore. U tom periodu je položila državni i pravosudni ispit. Kasnije je položila i advokatski ispit.
Nakon pripravničkog staža radila je u Direkciji javnih prihoda (sadašnja Uprava prihoda). Tamo je radila pet godina, zastupala taj organ pred svim sudovima u Crnoj Gori u svim vrstama sporova, vodila disciplinske postupke unutar tog organa i radila sve poslove koji se tiču prijema i radnog odnosa zaposlenih.
Posle Direkcije javnih prihoda, osam godina bila je angažovana u Vrhovnom sudu Crne Gore kao stručni saradnik, prvo u Privrednom vijeću a kasnije formiranjem Apelacionog suda prelazi u građansko vijeće, te nakon toga u Vijeće o odlučivanju po revizijama.
U okviru Vrhovnog suda radila je u kancelariji za prijem i pritužbe građana na rad sudova u Crnoj Gori. Nakon Vrhovnog suda, 1. aprila 2008. godine internim oglasom prelazi u Ustavni sud. Tu je radila kao ustavno-sudski savjetnik u normativnoj kontroli, tj. za ocjenu ustavnosti Zakona i zakonitosti drugih normativnih akata.
''Takođe, pošto je uvedena i ustavna žalba bila sam ujedno i ustavno-sudski savjetnik za ustavne žalbe. Posao savjetnika u Ustavnom sudu je izrada predloga odluka, koje se kasnije pojedinačno dostavljaju svakom sudiji izvjestiocu. Kada sam primljena u Ustavni sud bila sam određena za oficira za vezu sa Venecijanskom komisijom. To nam je bila početna karika u radu sa Ustavnim žalbama jer nam je Venecijanska komisija poslužila kao neka vrsta ispomoći'', kazala je Novaković.
Kada su amandmanima na Ustav 2013. godine normirana vijeća za rad u Ustavnom sudu, Novaković je tada kao najstariji savjetnik i neko ko je došao iz Vrhovnog suda bila postavljena za rukovoditeljku Odjeljenja za ustavne žalbe.
''Posao rukovodioca je da rukovodi i koordinira radom tog odjeljenja, da po potrebi obrađuje najsloženije predmete, da uz konsultaciju sa savjetnicima predaje predloge odluka svakom sudiji pojedincu. Isto tako da izražava i neslaganje u pojedinim odlukama kako usmeno tako i na potpisivanje datog predloga'', kazala je Novaković tokom svog predstavljanja.
Novaković je u Ustavnom sudu bila više od pet godina bila i član redakcione komisije i učestvovala je na mnogim međunarodnim konferencijama.
