Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring Zlatko Vujović ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika da je odluka Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratske partije da zajednički nastupe na predstojećim parlamentarnim izborima – svojevrsan pritisak na Socijalističku narodnu partiju da uđe u Demokratski front, opozicioni savez kojim koordinira bivši diplomata Miodrag Lekić. Vujović je dodao da to automatski ne znači i formiranje velike koalicije tri najveće opozicione parlamentarne partije.
- Mislim da će ključni ljudi SNP-a do krajnjeg momenta pokušati da favorizuju opciju samostalnog nastupa, pogotovu u slučaju da koalicioni partneri NOVA i PzP nijesu spremni na neke ustupke oko strukture kandidatskih lista koje bi garantovale SNP-u da možda i poveća broj mandata u odnosu na trenutno stanje, kazao je Vujović za Portal Analitika.
Komentarišući buduća pozicioniranja HGI ili Bošnjačke stranke, procjenjujući da li će i one biti dio sigurne DPS-SDP koalicije, Vujović je kazao da je realno da one ne budu dio te koalicije, jer samostalnim nastupom osvajaju „jeftine“ mandate koji će ukoliko bude trebalo biti rezerva vladajućim partijama za formiranje parlamentarne većine.
- Posljednjim izmjenama izbornog zakona uveden je institut rezervisanih mandata koji omogućava da sve manjine imaju makar jednog predstavnika u crnogorskom parlamentu. To će uticati na veći broj mandata koji će pripasti DPS-u i SDP-u, ukoliko ponove približan rezultat sa prethodnih izbora, kazao je Vujović.
ANALITIKA: DPS i SDP su prve političke stranke koje su objelodanile zajednički izlazak na parlamentarne izbore. U kojoj mjeri je to prednost imajući u vidu da se ne još ne znaju modeli izlaska opozicije na izbore?
VUJOVIĆ: Svakako da je prednost. Zbog toga odluka o zajedničkom nastupu vladajuće koalicije može imati prije svega snažan uticaj na opoziciona pregrupisavanja. To će, u prvom redu, pojačati pritisak na rukovodstvo SNP-a da odvaga hoće li da pristane da uđe u Demokratski front i uticati na pozicioniranja nekih novoformiranih stranaka prije svega Pozitivne Crne Gore. Ipak, bez obzira na ponovno formiranu koaliciju DPS-SDP, mislim da teško je očekivati formiranje opozicionog bloka kojeg će sačinjavati sve opozicione partije.
ANALITIKA: Izvršni odbor GO SNP-a se nije izjasnio o načinu izlaska na izbore, uz ocjenu da bi parlamentarne i predsjedničke izbore trebalo održati 2013. godine jer sada trenutno ne postoje uslovi za održavanje parlamentarnih izbora? Koji su motivi SNP-a za takvu odluku?
VUJOVIĆ:. Očigledno je da postoje značajna razmimoilaženja oko ovog i niza drugih pitanja. Naravno, nije baš realno da se izbori održe u zimskom periodu, čega su u SNP-u svjesni, te ovo doživljavam kao neku vrstu ustupka rukovodstva, potrebnog za smirivanje unutrašnjih podjela, ali i maksimalistički zahtjev prema vlasti u nadi da se izbori odlože makar za novembar.
ANALITIKA: Da li je realna opcija da na izbore izađu posebno SNP, Demokratski front i koalicija DPS - SDP plus Bošnjačka stranka i HGI?
VUJOVIĆ: Što se tiče manjinskih partija veoma je realno da one - ne budu dio vladajuće koalicije! Posljednjim izmjenama izbornog zakona uveden je institut rezervisanih mandata koji omogućava da sve manjine imaju makar jednog predstavnika u crnogorskom parlamentu. Stoga i nema više potrebe da se kroz koaliciju obezbijedi njihova participacija. To će uticati na veći broj mandata koji će pripasti DPS-u i SDP-u, ukoliko ponove približan rezultat sa prethodnih izbora. Dotle će partije brojčano malih manjina, kao HGI, osvojiti „jeftin“ mandat, koji će ukoliko bude trebalo biti rezerva vladajućim partijama za formiranje parlamentarne većine.
ANALITIKA: Kako procjenjujete šanse novoformiranih političkih partija na predstojećim parlamentarnim izborima? Posljednje istraživanje javnog mjenja kaže da Pozitivna Crna Gora ima nešto više od sedam odsto glasova podrške...
VUJOVIĆ: Treba biti oprezan kada je riječ o korišćenju podataka iz istraživanja javnog mnjenja, posebno kada je riječ o novim partijama i, posebno, kada su ti podaci saopšteni prije početka predizborne kampanje. Prvo, Pozitivna nema homogeno biračko tijelo, već je formiranje biračkog tijela ove partije posljedica volatilnosti, nestalnosti, odnosno odluke birača da napuste partije koje su dosad podržavali.
Takva odluka može biti dugotrajna ali i kratkotrajna, tako da je teško sa sigurnošću predviđati rast ili pad podrške. Trend jačanja podrške može biti uzlazan, ukoliko ova partija izbjegne sukobe sa, prije svega, opozicionim partijama, a može se se značajno smanjiti ako se otvori sukob prije svega između ove partije i PzP. Ove dvije partije ciljaju isto biračko tijelo, a i dio funkcionera Pozitivne je nekad bio u rukovodstvu Pokreta.
ANALITIKA: Da li očekujete ulazak Pozitivne Crne Gore u Demokratski front?
VUJOVIĆ: Moram kazati da eventualno objedinjavanje tri najače opozicione partije bi otvorilo prostor da se Pozitivna pozicionira između dva bloka. Sa SDP-om u vladajućoj koaliciji - a eventualno SNP-om u opozicionom Demokratskom forntu, Pozitivna bi samostalnim nastupom ostvarila značajan uspjeh. Ulaskom SNP-a u Demokratski front izbjegli bi se sukobi između Pozitivne, u slučaju njenog samostalnog nastupa, i PzP-a.
Naravno, Pozitivnoj ostaje mogućnost da i ona postane dio Demokratskog fronta. To bi bio najednostavniji i najsigurniji način za sticanje parlamentarnog statusa.
No, ulazak Pozitivne u Demokratski front je prilično osjetljivo pitanje, jer u tom slučaju niko ne zna koliko ta partija nosi biračke podrške. Nalazi istraživanja javnog mnjenja svakako ne mogu biti u potpunosti pouzdan indikator snage ove partije. Kratkoročno bi to bila garancija da će ova partija obezbijediti parlamentarni status, ali dugoročno bi to bila politička hipoteka.
ANALITIKA: Da li se može reći da su Pozitivna Crna Gora i Pravedna Crna Gora jedine opozicione partije koje bi mogle da uđu u suverenističko biračko tijelo?
VUJOVIĆ: Očigledno je da ove dvije partije pokušavaju popuniti politički prostor koji ostaje upražnjen nestankom LSCG i sa SDP-om u vladajućujoj koaliciji. Postoji značajan procenat opozicionih birača koji nijesu spremni dati svoj glas opoziciji koja se još uvijek može označiti sa predznakom „prosrpska“. Rukovodstvo Pozitivne sve više u posljednje vrijeme cilja procrnogorsko biračko tijelo, prije svega kroz iskazivanje odnosa prema nacionalnim simbolima i antifašističkom pokretu u II svjetskom ratu.
Posljednjih mjeseci je bilo vidljivo da se ni PzP ne odriče tog dijela biračkog tijela. No, za razliku od PzP-a koji nije uspio da kapitalizuje kod suverenističih birača svoju podršku Ustavu Crne Gore, Pozitivna se pokazuje kao neko ko najozbiljnije cilja ovaj dio biračkog tijela ne zatvarajući se u odnosu na ostale ciljne grupe.
ANALITIKA: Kako gledate na poziciju Pravedne Crne Gore?
VUJOVIĆ: Nažalost, Pravedna prilično zbunjuje svoje potencijalne birače. Prilično neobičan pristup jer se izlazak na izbore dovodi u pitanje od rezultata istraživanja javnog mnjenja. Vjerujem da ovo nije dobar izbor jer se sa takvim pristupom ne može kvalitetno procijeniti podrška ovoj partiji ni kroz istraživanja javnog mnjenja. Ako nijesu definitno odlučili da li će nastupiti trebali su osnivanje odložiti nakon izbora, a ne doći u situacija da potroše ideju i prije samog izbornog nastupa.
ANALITIKA: U vladajućoj koaliciji je ponovo aktuelizovana priča o predsjedničkom kandidatu. Da li po Vama aktuelni predsjednik Filip Vujanović ima pravo po Ustavu na treći mandat?
VUJOVIĆ: Posljednjih mjeseci čuju se različita mišljenja o ovom pitanju. Što se tiče mene mislim da je adekvatnije tumačenje po kome je predsjednik Vujanović već potrošio dva mandata. Naime, Ustav iz 1992. godine, kao i Ustav iz 2007, odnosno Zakon o sprovođenju Ustava, ne vide mogućnost da se mandati ponovo broje kada Crna Gora promijeni status. Ustav je precizan i govori da neko može biti predsjednik Crne Gore, odnosno stari Ustav Predsjednik Republike, najviše dva puta, i to je u slučaju predsjednika Vujanovića više nego jasno.
Skoro polovinu svog drugog mandata, predsjednik Vujanović je odradio u nezavisnoj Crnoj Gori, mijenjajući u hodu naziv svoje funkcije iz Predsjednika Republike u Predsjednika Crne Gore. Niti sam Vujanović niti niko iz vlasti nije dovodio u pitanje mogućnost da Vujanović kompletira pun mandat. Da je riječ o diskontinuitetu bilo je za očekivati da se održe novi predsjednički izbori, a ne da se čeka da Vujanović odradi pun mandat. Nigdje nije proklamovan diskontinuitet nezavisne Crne Gore, naprotiv insistira se na kontinuitetu, stoga je bilo očekivano da predsjednik Vujanović odradi pun mandat, ali i da se ne može otvarati mogućnost trećeg, jer se na taj način obesmišljava volja ustavotvorca. Ograničenje broja mandata se uvodi da se spriječi mogućnost da jedno lice dugo obavlja funkciju predsjednika.ANALITIKA: Da li je moguće da u tom slučaju, Milo Đukanović, bude predsjednički kandidat DPS-a, odnosno vladajuće koalicije?
VUJOVIĆ: Svakako da je moguće, ali - ne i mnogo vjerovatno! Bliži sam procjeni da će se Đukanović vratiti u politiku samo ako bude vjerovao da je to jedini način da se sačuva vlast njegove koalicije. Nijesam siguran da u ovom trenutku vjeruje da je moguć tako, za njegovu koaliciju, dramatičan scenario. Mislim da je najveće otvoreno pitanje - kako doći do predsjedničkog kandidata? Iskustva sa prethodnih predsjedničkih izbora upućuju da Vujanović kao kandidat nosi sa sobom veliku dozu neizvijesnost ishoda, a posebno u situaciji kada je neizvjesno da li će ga birači SDP-a, čak i u slučaju podrške njihovog rukovodstva, glasati.
Previše je bio jak sukob između Vujanovića i SDP-a oko nacionalnih simbola da bi birači sve tako brzo i lako zaboravili. S druge strane, eventualno jak kandidat opozicije, spriječio bi odlivanje „prosrpskih“ glasova za Vujanovića, na koje je on očigledno „igrao“. Stoga se i toliko odlaže odluka o tome ko će biti predsjednički kandidat. Vidjećemo na kraju što je sve dogovoreno između dvije vladajuće koalicije.
ANALITIKA: Šta je sa predsjedničkim kandidatom opozicije i da li je moguće da to bude Miodrag Lekić?
VUJOVIĆ: Postoji mogućnost, ali je teško procijeniti da li on kao predsjednički kandidat može biti podržan od svih opozicionih partija već u prvom krugu predsjedničkih izbora. Lekić ima potencijal da bude uspješan opozicioni kandidat, te ukoliko bude drugog kruga, ima realne šanse da pokaže da opozicija ima kvalitetnu ponudu za poziciju Predsjednika Crne Gore. No, ključ za status kandidata jedinstvene opozicije i dalje leži u SNP-u.
Nenad ZEČEVIĆ
