Stranke opozicije koje su potpisale Sporazum o parlamentarnoj podršci i političkim prioritetima 43. Vlade Crne Gore spremne su da glasaju za manjinsku vladu Dritana Abazovića i prihvate učešće Socijalističke narodne partije, ukoliko i Vladimir Joković prihvati i potpiše dokument. To je ključni rezime jučerašnjeg sastanka predstavnika DPS-a, SDP-a, SD-a, LP-a, stranaka manjina sa mandatarom za sastav vlade Dritanom Abazovićem, liderom koalicije "Crno na bijelo".
Sastanak u hotelu "Hilton" trajao je duže od tri sata i, prema informacijama Pobjede, mandatar Abazović je, već u uvodnom nastupu istakao da je Sporazum privatljiv za koaliciju "Crno na bijelo", ali i za Socijalističku narodnu partiju.
''Vladimir Joković je potpisao'' kazao je Abazović na sastanku, podižući fasciklu u kojoj je navodno bio dokument sa kojim su svi saglasni.
Koji sat kasnije, pred okupljenim novinarima, Abazović je konstatovao da je najveći dio posla obavio i ponovio da je Joković "potpisao sporazum u kojem se jasno i nedvosmisleno govori o ruskoj agresiji na Ukrajinu".
ŠTO PIŠE U SPORAZUMU
Sve do juče detalji Sporazuma za podršku manjinskoj vladi bili su sakrivani od javnosti. Portal Pobjede, ali i više ostalih crnogorskih medija, juče u popodnevnim satima objaviili su cjelokupan tekst sporazuma.
Potpise na dokument, prema saznanjima Pobjede, još ranije su stavili Ervin Ibrahimović u ime Bošnjačke stranke, Damir Šehović za Socijaldemokrate Crne Gore, Raško Konjević za Socijaldemokratsku partiju, Genci Nimanbegu iz Force, Mehmed Zenka ispred Demokratske unije Albanaca, Andrija Popović u ime Liberalne partije, kao i Milo Đukanović za Demokratsku partiju socijalista.
Oni su potpise na Sporazum stavili prije nekoliko dana, dok su se Nik Đeljošaj iz Albanske alternative i Fatmir Đeka iz Demokratske partije obavezali na potpis tokom sastanka sa Abazovićem.
Sporazumom se, kako piše u preambuli, uređuju međusobni odnosi potpisnika sa ciljem obezbjeđivanja parlamentarne podrške 43. Vladi Crne Gore, utvrđuju temeljni principi saradnje, normativni prioriteti za ispunjavanje obaveza za članstvo u EU, politički prioriteti, struktura ali i način odlučivanja i rok važenja Sporazuma.
Riječ je o dokumentu kojim se precizno razrađuju principi iz Platforme o djelovanju koju je Pobjeda ranije objavila.
Riječ je bez sumnje o programskom dokumentu koji definiše zajednički skup vrijednosti i jedinstvo političkih partija da se prioritetni ciljevi ostvare u roku od 12 mjeseci na koliko je oročeno trajanje Sporazuma, sa namjerom da može i da se produži ukoliko postoji konsenzus svih članica.
''Potpuno posvećeni usklađivanju vanjske i bezbjednosne politike sa EU i NATO, nedvosmisleno osuđujući agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu i podržavajući politiku sankcija koju naši evropski i euroatlantski partneri sprovode prema Ruskoj Federaciji'' ističe se u preambuli dokumenta koji je objavljen na našem portalu.
Bitna stavka je i afirmacija politike beskompromisne osude zločina.
''Iskazujući punu podršku usvojenoj Rezoluciji Skupštine Crne Gore o genocidu u Srebrenici, kao činu civilizacijskog odnosa prema svim nevinim žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije'' piše u ovom strategijskom dokumentu.
Politički konsenzus za ponovno otvaranje zamrznutog procesa evropskih integracija, reforma izbornog zakonodavstva, beskompromisna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, uz isticanje prioriteta uvođenja evropskih standarda – sastavni su djelovi dokumenta.
Osuda agresije Rusije, pridruživanje uvođenju sankcija Ruskoj Federaciji zbog Putinove invazije, kao i bezrezervna podrška osudi genocida iz Rezolucije o Srebrenici bili su ključne vrijednosne tačke koje su za opozicione stranke uslov za davanje podrške manjinskoj vladi Dritana Abazovića.
TOTALNI OPOZIV DOSADAŠNJE PRAKSE
Sporazum formalno ima sedam poglavlja.
U prvom se pobrojavaju konstituenti sporazuma i nabrojane su partije koje čine 40 poslanika u Skupštini Crne Gore, a uz saglasnost koalicije "Crno na bijelo" broj podrške bi se popeo na 44 posla. Ukoliko Socijalistička narodna partija prihvati stavke Sporazuma dolazi se do 49 poslanika što bi značilo i tri petine podrške, što je neophodno za temeljne zakonske reforme, u izbornom zakonodavstvu, ali i u odblokiranju pravosudnih institucija.
Precizno je konstatovano da će "Demokratska partija socijalista koja će dati manjinsku podršku izboru 43. Vlade Crne Gore", čime se i zvanično potrvđuje da će, ako se izglasa u parlamentu, Dritan Abazović biti na čelu takozvane manjinske vlade.
U drugom odjeljku su definisani, kako se to kaže, "Temeljni principi saradnje u okviru Sporazuma", što podrazumijeva deset stavki: Dosljedno poštovanje Ustava, građanskog i sekularnog uređenja države; poštovanje ljudskih i manjinskih prava, nacionalnih i vjerskih osjećanja i posebnosti; antifašizma i protivljenja istorijskom revizionizmu; neupitnosti perspektive članstva u EU i snaženja saradnje u okviru NATO; neophodnih demokratskih reformi; borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije; politike dobrosusjedstva i regionalne saradnje; uspostavljanja efikasnog modela ekonomskog razvoja i razvijanja socijalno pravične i ekološke države.
U trećem poglavlju su pobrojani ,,normativni prioriteti“ kojim se potpisnici Sporazuma ,,obavezuju da će ključni aspekt djelovanja 43. Vlade biti ubrzanje evropske integracije Crne Gore i, s tim u vezi, intenzivno djelovanja svih političkih subjekata na usvajanju i spovođenju svih neophodnih reformi potrebnih za napredak države na putu ka Evropskoj uniji“.
U prevodu na svakodnevni, politički jezik to znači da će se potpisnici dogovoriti oko izbora nosilaca najviših pravosudnih funkcija (VDT, Sudski savjet, Ustavni sud), ali i oko ,,uspostavljanja odgovornih i funkcionalnih državnih organa i institucija i zakonitom postupanju i funkcionisanju Vlade, Skupštine, sudstva, tužilaštva, što podrazumijeva usklađivanje zakonske regulative ,,sa standardima Evropske komisije i mišljenjima Venecijanske komisije“.
U sporazumu se garantuje i konsenzus oko usvajanja zakona o preispitivanju porijekla imovine, zakona o Morskom dobru kojim se opštinama daje nadležnost nad tim prostorom, ali i bitnim političkim preduslovima – donošenje izborne reforme uz usvajanje preporuka OEBS/ODHR, što znači i mogućnost izmjena izbornog sistema kroz uvođenje otvorenih listi i garantovanje zastupljenosti manjina kroz određivanje broja mandata.
Zanimljivo je da su svi potpisnici Sporazuma saglasni da je doskorašnja ministarka koja je pokrivala četiri resora – Vesna Bratić – napravila najopsežnije i najradikalnije promjene – lomljenjem sistema prosvjete i kulture.
Zato se u Sporazumu najavljuje ,,revizija zatečenog stanja u oblasti prosvjete i kulture uz izmjene i dopune Zakona o kulturi i opšteg Zakona o obrazovanju i vaspitanju i preispitivanje svih spornih kadrovskih odluka, posebno na visokim pozicijama u ovim oblastima“.
Preispitaće se, takođe, sve sporne i nezakonite odluke ,,apostolske“ Vlade Zdravka Krivokapića, ali i izvesti ,,reforma službe bezbjednosti, uz sagledavanje izmjena zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost“...
Ne treba čitati između redova: Ukoliko se izglasa 43. Vlada Crne Gore, budući premijer Dritan Abazović obavezuje se da će raditi, kroz zakonsku regulativu, ali i politiku izvšne vlasti – dijametralno suprotno od Krivokapićeve Vlade u kojoj je Abazović bio potpredsjednik!
POLITIČKI PRIORITETI I STRUKTURA VLADE
Što se tiče političkih prioriteta, tu nema nekih većih iznenađenje: Beskompromisna borba protiv organizovanog kriminala je prva tačka, dok se najavljuje hitra obnova i prilagođavanje pregovaračke strukture novoj EU metodologiji proširenja.
Ima tu i ,,lijepih želja“, od ,,stvaranja povoljnog ambijenta za nove investicije“ do kritike Krivokapićeve prakse jer će se raditi na ,,zaustavljanju odlaska postojećih investitora“ i nastaviti ,,započete ekonomske reforme kako bi se održala stabilnost javnih finansija i nastavile započete socio-ekonomske mjere“.
U prevodu: Manjinska vlada će pokušati da nađe model da se nastavi program ,,Evropa Sad“, ali uz neophodno zaduživanje - da bi se izbjegao bankrot države.
Što se tiče strukture vlade, to je uglavno ostavljeno za stranački dogovor, uz važnu opasku: Da su ,,svi potpisnici dužni da prilikom izbora kadrova vode računa o potrebnom nivou kompetencija i stručnosti, i u tom smislu sprovedu međusobne konsultacije u cilju obezbjeđivanja optimalnih kadrovskih rješenja“.
Interesantna novina koju predviđa Sporazum je i način odlučivanja u budućoj vladi, pa se potpisnici ,,obavezuju da će nastojati da se zakoni ili odluke od posebnog značaja predlažu/usvajaju konsenzusom na Vladi“.
''Potpisnici Sporazuma su saglasni da će se pitanja vezano za Temeljni ugovor, Zakon o popisu i Otvoreni Balkan, takođe, usvajati konsenzusom na Vladi'' zapisano je u dokumentu, što navodi na zaključak da to i neće biti prioriteti Vlade tokom dvanaest mjeseci, što je rok važenja Sporazuma.
POSTOJE LI DVA SPORAZUMA?
Očito je da su opozicioni lideri, koji su kreirali Sporazum na osnovu prethodne Platforme, brižljivo vodili računa da detaljno razrade mehanizme kojima će se obezbijediti put Crne Gore u EU, ali i vrijednosna osnova političkog djelovanja.
Osuda agresije Rusije, podrška Rezoluciji o osudi genocida u Srebrenici – to su tačke o kojima nema pregovora. Priča o potpisivanju ugovora sa SPC, ,,Otvorenom Balkanu“ ili popisu – nijesu stavljeni u prioritete. Naprotiv: pozivanje na Ustav Crne Gore i regionalne inicijative, što podrazumijeva Berlinski proces, sasvim su drugačiji prioriteti od onoga što javno priča lider SNP-a Vladimir Joković.
Kreatori Sporazuma su, očito, pokušali da onemoguće bilo kakva ,,post-festum iznenađenja“: Da ulaskom Jokovićevog SNP-a u izvršnu vlast ne dođe do promjene osnova proevropske agende.
Zato je, prema saznanjima Pobjede, opozicionim predstavnicima bilo čudno što je mandatar Abazović još tokom sastanka slavodobitno ustvrdio da je lider SNP-a potpisao sporazum.
''Abazović je mahao fasciklom, ali Jokovićev potpis na Sporazum koji smo mi potpisali niko nije vidio'' kaže za Pobjedu jedan od učesnika sastanka u hotelu ,,Hilton“.
Prema pouzdanim informacijama Pobjede, predsjednik DPS-a Đukanović, očito uz prethodnu saglasnost lidera suverenističkih stranaka, jasno je čelniku Ure i mandataru stavio do znanja da potpisnici Sporazuma nemaju ništa protiv ulaska Socijalističke narodne partije u manjinsku vladu, ali samo ako se Joković potpisom obaveže da će poštovati ,,principe, dogovorene prioritete" i – svaku stavku Sporazuma.
''Ukoliko toga ne bude, neće biti podrške manjinskoj vladi'' kazao je Đukanović prema izvorima našeg lista.
Tokom jučerašnjeg dana niko se iz Socijalističke narodne partije nije oglašavao tim povodom, ni da potvrdi ni da demantuje da je Joković potpisao Sporazum.
To može da znači samo dvije stvari: da je lider SNP-a prihvatio ideje ,,evropske manjinske vlade“ ili da postoji još neka, izmijenjena verzija Sporazuma iz koje je volšebno ,,nestala“ podrška Rezoluciji o genocidu u Srebrenici ili je pak ublažena formulacija o osudi agresije Rusije na Ukrajinu. Ili je, kako tvrde neki izvori, uz izostanak ,,tih političkih prioriteta“, dodato pitanje zakona o popisu u prvom kvartalu ove godine, potpisivanje ,,temeljnog ugovora sa SPC“?
To već nijesu ,,sitne korekcije“ i valjda će se već danas saznati da li su predstavnici opozicije i lideri koalicije ,,Crno na bijelo“ i SNP-a potpisali – isti sporazum.
