Društvo

Drugo predavanje FCJK, u fokusu godišnjica rođenja Danila Kiša

Koks: Svjetlost svježeg istorijskog uma

"Kiš je želio više nego da komemorira patnju ili hronično nestajanje civilizacije, ili da dozove mutnu čežnju za svojim ocem, a to samo po sebi zaslužuje poštovanje", rekao je Koks.


PobjedaIzvor

Drugo onlajn predavanje koje je Fakultet za crnogorski jezik i književnost organizovao u sklopu obilježavanja godišnjice rođenja književnika Danila Kiša (Subotica, 22. februar 1935 — Pariz, 15. oktobar 1989), održao je prof. dr Džon Koks, profesor istočnoevropske istorije na Državnom univerzitetu Sjeverne Dakote u Fargu.

U svom desetominutnom izlaganju Koks je najprije iskazao zadovoljstvo što baš prva saradnja sa ovom ustanovom ima za temu tako važnog književnika. Svojim izlaganjem koje je naslovio kao „Danilo Kis, Personal history and world literature“ je pokušao da rasvijetli ne samo ličnu povezanost sa Kišom, već i da otkrije koji su to kvaliteti zbog kojih se kod njega u ranoj mladosti stvorila naklonjenost njegovom djelu.

PRVI SUSRET

Koks smatra da je strogo koherentni i uspješan artistički život čuvenog književnika produkt mješavine kultura, klasa, individualne vizije i odlučnosti.

- Ljudi kojima je poznata Kišova biografija, po pitanju njegovog djela se mogu pozvati na zastrašujuće događaje iz januara 1942. godine u Novom Sadu, koje je budući pisac preživio zahvaljujući slučajnosti – ističe Koks.

Vrijeme u kome je Kiš stvarao, u kome su se sukobljavale ideologije i kulture, fašizam i komunizam, a zatim i centralna Evropa i Balkan, bilo je van njegove kontrole. Prirodom svog djela je pripadao modernizmu koji je već gazio ka postmodernističkom. Profesor Koks u svom kratkom izlaganju opisuje ne samo svoj prvi susret sa Kišovim djelom „Grobnica za Borisa Davidoviča“, već i putovanje do Subotice, mjesta koje zauvijek u svojoj istoriji ima zapis o Kišovom rođenju.

- Kiš je želio više nego da komemorira patnju ili hronično nestajanje civilizacije, ili da dozove mutnu čežnju za svojim ocem, a to samo po sebi zaslužuje poštovanje – rekao je Koks, posebno se diveći njegovoj sposobnosti da zadrži „individuu u istoriji i da zadrži istoriju u ljudskom vremenu“.

- Imao je svježi istorijski um – naglasio je on, dodajući da postoje pisci koji su u stanju da zajedno sa svojim čitaocima izrone na neočekivanim mjestima i u neočekivanim vremenskim periodima.

PREVODI

Prof. dr Džon Koks studirao je u SAD te u Minhenu, Beču, Segedinu i Ljubljani, a doktorirao je na temu istočnoevropske istorije na Univerzitetu Indiana 1995. Predaje kurseve osmanske i ruske istorije, zajedno s diplomskim seminarima iz teorija nacionalizma i filozofije istorije.

Njegovi prevodi uključuju šest tomova djela Danila Kiša, i druga književna djela Ivana Cankara, Vjenceslava Novaka, Ivana Ivanjija, Iva Andrića, Muharema Bazdulja, Gorana Petrovića, Ismaila Kadarea, Meše Selimovića, i dr. Koksova istorijska djela uključuju knjige „Istorija Srbije i Slovenije: razvijanje lojalnosti“.

Trenutno prevodi sva tri romana srpske književnice Biljane Jovanović.

Predavanje Džona Koksa dostupno je i dalje na Jutjub stranici Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.

Portal Analitika