„Povod teških optužbi na račun predsjednice i članova Komisije za žalbe Vlade Crne Gore, je odluka Komisije kojom je u meritumu poništeno rješenje Ministarstva odbrane“, navode iz Komisije u reagovanju.
Rješenjem Ministarstva odbrane, nije odlučivano o prestanku aktivne službe brigadnog generala Lazarević Zorana, kako se to pogrešno navodi u saopštenju državnog sekretara, već je, ističu oni, istim odlučeno da prestaje da važi pravosnažno i izvršno rješenje, kojim je Lazarević Zoranu, brigadnom generalu, na dužnosti načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, produženo vrijeme trajanja službe u Vojsci Crne Gore, do 8.6.2025. godine.
49„Odlučujući po žalbi načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, ova Komisija je našla da nema zakonskog utemeljenja, za takvu odluku Ministarstva, budući da se prvostepeni organ, u ožalbenom rješenju, nije pozvao ni na jedan materijalni propis, koji bi bio osnov za donošenje rješenja kakav je dat u dispozitivu. Kod naprijed navedenog, Komisija je donijela odluku u meritumu, jer se radi o postupku koji je pokrenut po službenoj dužnosti, a ne po zahtjevu stranke, što dalje znači da organ, ukoliko smatra da postoje zakonske pretpostavke, u svako doba može pokrenuti novi postupak“, saopštili su iz Komisije za žalbe.
Dalje, Komisija za žalbe, u ovom sastavu, imenovana je 2022. godine, nakon, navode oni, transparentno sprovedenog javnog konkursa i procesa selekcije od ukupno 27 prijavljenih kandidata.
„Komisija je u svom radu samostalna i nezavisna, i odluke donosi isključivo primjenom prava i ne razmišlja o političkom kontekstu kod odlučivanja, kako je to predstavio državni sekretar u saopštenju za javnost. O zakonitosti rada ove Komisije dovoljno govore Izvještaji o radu, za 2022. i 2023. godinu, koje je Vlada Crne Gore usvojila, kao i do sada najveći stepen potvrđenih odluka od strane Upravnog suda Crne Gore“, rekli su iz Komisije.
U nedostatku pravnih argumenata, kojim bi Ministarstvo odbrane napadalo zakonitost rješenja ove Komisije, jer, kako su kazali iz Komisije, ih naprosto nema, isti se služe diskreditacijom predsjednice i članova Komisije, u smislu političkog etiketiranja i zastrašivanja.
„U najmanju ruku bilo je za očekivati, od jednog odgovornog državnog funkcionera, da argumentovano ospori donesenu odluku, a što bi govorilo o njegovom profesionalizmu i kompetentnosti“, poručili su oni.
Dakle, tendenciozno smještanje odluke Komisije u političke svrhe, kojim se ubiraju politički poeni, zabrinjavajući je znak postojanja atmosfere, u kojoj se, ocjenjuju, vrši neprimjeren uticaj i pritisak na samostalan i nezavisan rad ove Komisije.
„Na kraju, Komisija za žalbe, završava svaku dalju, eventualnu raspravu, na ovu temu i obraćanje prema sredstvima javnog informisanja, jer ne želimo da budemo dio bilo čijih političkih konfrontacija“, zaključuju iz Komisije u reagovanju.
