Iako je nedavno izabranog predsjednika Privrednog suda Mladena Grdinića sačekao smanjen broj sudija i veliki broj neriješenih predmeta, ohrabruje ga što je Sudski savjet usvojio njegov prijedlog i umjesto 16 sudija, uključujući predsjednika, predvidio da ih bude 19. Kako procedura izbora sudija zahtijeva duži period, Grdinić očekuje da će ovaj sud tek iduće godine raditi punim kapacitetom. Osim toga, jedan sudija u junu odlazi u penziju, dok bi u naredne dvije do četiri godine trebalo da se penzioniše još četvoro. Poručuje da snaga sudske vlasti mora počivati na stručnosti, integritetu, nepristrasnosti, etičnosti i odgovornosti, te efikasnosti i transparentnosti rada suda, iza čega mora stati svaki sudija.
Imajući u vidu da je prethodno sud bio suočen sa ozbiljnim manjkom sudija i velikim brojem neriješenih predmeta, kakva Vas je situacija zatekla?
Svaki sud ima obavezu da obezbijedi strankama pravo na poštenu, nezavisnu i nepristrasnu odluku o njihovim pravima i obavezama, ali je nužno i da se do konačne odluke dođe u razumnom roku. Odluka ne može biti pravična ako nije donijeta blagovremeno. Za crnogorsko pravosuđe je obezbjeđenje prava na suđenje u razumnom roku od posebnog značaja, imajući u vidu da je upravo povreda tog prava bila najčešće konstatovana u postupcima pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu. Brojni su razlozi zbog kojih jedan postupak može dugo da traje. U Privrednom sudu se posebno istakao jedan, a to je činjenica da je sud u prethodne dvije godine radio sa malim brojem sudija. Zakon predviđa da Privredni sud sa predsjednikom ima 16 sudija i da je nadležan za teritoriju cijele Crne Gore. Međutim, jedna je situacija kada se broj sudija sa 16 smanji na 13, a sasvim drugačija kada ostane samo četvoro sudija i nakon toga se broj sudija postepeno poveća na 13. Naime, Privredni sud je do sredine 2021. godine radio sa kompletnim sudijskim sastavom, nakon čega se, što zbog toga što je veći broj sudija stekao pravo na penziju, što zbog suspenzije dvoje sudija i jednog kandidata za sudiju, protiv kojih se vode krivični postupci, što zbog bolovanja pojedinih sudija, postepeno smanjivao broj, dok konačno sredinom 2022. godine nije ostalo da radi svega četvoro. Tek u drugoj polovini prošle godine imenovane su nove sudije, pa ih je sada 12 i predsjednik suda. To je neminovno uticalo na ažurnost, pa je na kraju 2020. godine, posljednje godine kompletnog sudijskog sastava, ukupan broj neriješenih predmeta bio 1.298, da bi na kraju prošle godine taj broj bio 2.946. Ukupan broj starih predmeta, koji traju tri i više godina, sa 220 na kraju 2020. godine, porastao je na 384. Na kraju aprila ove godine bilo je nezavršeno 2.975 predmeta. Dakle, u ovom trenutku sud je uspio da zaustavi uvećanje broja nezavršenih predmeta, ali da bismo krenuli ka smanjenju nagomilanog zaostatka neophodno je popunjavanje svih sudijskih mjesta. Ipak, ne treba sumnjati da će sud i u ovakvim okolnostima dati svoj maksimum. U radu su složeni parnični i stečajni postupci, te sudije ulažu velike napore da radom, koji daleko prevazilazi okvire redovnog radnog vremena, odgovore zahtjevima ovog složenog i odgovornog posla.
Koliko je sudija pred penzijom?
Idućeg mjeseca u penziju odlazi jedan sudija, za čije mjesto je već raspisan konkurs. Međutim, zbog složenog postupka izbora sudija, prvo izbora kandidata, a onda i šestomječne obuke, nije realno očekivati da novi sudija bude imenovan prije kraja godine. U naredne dvije do četiri godine još četvoro sudija će ispuniti uslove za penziju. Ipak, raduje me da je Sudski savjet na posljednjoj sjednici usvojio moj prijedlog i broj sudija u Privrednom sudu sa 16 povećao na 19, uključujući predsjednika. Time su uvažili činjenicu da je nedostatak sudija doveo do velikog zaostatka u broju riješenih predmeta, te da je nemoguće predvidjeti kada će se okončati krivični postupci protiv sudija, koji su suspendovani.
Što će biti Vaši prioriteti u organizaciji rada suda?
Prioritet mora biti odgovoran, etičan i profesionalan odnos svih zaposlenih u sudu, na čelu sa mnom, prema radnim obavezama i strankama koje dolaze da zaštite svoja prava. Osnovni ciljevi su rješavanje starih predmeta i generalno smanjenje zaostatka. Prva planirana mjera je već ispunjena kroz povećanje broja sudija, ali smo usvojili i program rješavanja starih predmeta, koji sadrži niz mjera za povećanje efikasnosti rada, pa planiram da insistiram na njegovom sprovođenju. Radićemo na utvrđivanju smetnji koje utiču na odugovlačenje postupaka i na pronalaženju načina da se ti razlozi na zakonit način otklone. U toku je i konkurs za izbor četiri savjetnika, pa se nadam da ćemo i u tom dijelu stručnog kadra dobiti pojačanje, posebno jer talentovani i vrijedni savjetnici, osim što daju vjetar u leđa sudijama, istovremeno su kadar iz kojeg će se birati buduće sudije. Potrebno je preduzeti i određene aktivnosti kako bi se modernizovalo vođenje sudske prakse, čime će sudije i savjetnici dobiti snažno oružje, koje im može pomoći u svakodnevnom radu. Kako rezultati relevantnih istraživanja pokazuju da građani negativan stav prema pravosuđu uglavnom baziraju na informacijama iz medija, mišljenja sam da sud sa odgovornim pristupom prema interesovanju javnosti mora biti prisutniji u prostoru u kojem se takvi stavovi građana stvaraju.
Imajući u vidu narušen imidž ove institucije zbog hapšenja bivšeg predsjednika Blaža Jovanića, ali i brojnih kritika na račun sudstva, kako planirate vratiti povjerenje građana u Privredni sud i njegove sudije?
Nikada ne smijemo zaboraviti da postupak o kojem govorite još nije okončan i da svi moramo poštovati pretpostavku nevinosti. Ipak, živimo u vremenu kada se krivični postupci vode protiv nosilaca visokih funkcija u praktično svim granama vlasti i ne možemo zanemariti da je sve to dovelo do gubitka povjerenja građana u institucije. Iskustvo nas je naučilo da ona društva za koja kažemo da su srećna ili pristojna uvijek leže na jakim institucijama. Ali, te institucije ne nastaju same od sebe, njih grade generacije. Zbog toga je obaveza svakog pojedinca koji u tim institucijama rade da shvati svoju ulogu i značaj u izgradnji i odbrani svoje institucije, jer će se ona neminovno srušiti ako je ne branimo zajedno, od dna do vrha. Ostali građani će povjerovati u snagu institucija tek kada oni koji rade u njima svojim odnosom prema poslu zaštite svoju profesiju. Što se same sudske grane vlasti tiče, njena snaga mora ležati na stručnosti, integritetu, nepristrasnosti, etičnosti i odgovornosti sudija, kao i efikasnosti i transparentnosti rada suda. Ove vrijednosti ne može nametnuti predsjednik suda, već iza njih mora stati svaki sudija.
Prilikom kandidature ukazali ste na problem neuslovnosti prostorija suda. Kakvi su Vaši planovi po tom pitanju?
O uslovima rada u Privrednom sudu dovoljno govori činjenica da nema sudnicu i da je nepristupačan licima sa invaliditetom. Nažalost, lista problema se tu ne završava. Iako Privredni sud ima čast da se nalazi u jednoj od najstarijih i najljepših zgrada koje podsjećaju na duh stare Podgorice, moramo priznati da ona odavno ne odgovara realnim potrebama ovako značajne institucije. Prostor koji sud koristi je skučen, neuslovan i opremljen zastarjelim namještajem i instalacijama, što je dodatni izazov za bezbjednost ljudi i predmeta. Nadležne institucije su ušle u idejnu razradu projekta izgradnje objekata u kojim će biti smještene pravosudne institucije, što smatram odličnom viješću, jer se na taj način može trajno i kvalitetno riješiti dugotrajan problem. Dan kada će Privredni sud preseliti u novu i funkcionalnu zgradu neće skoro doći, pa se mora mnogo uraditi na unapređenju postojećih uslova. Zgrada u kojoj se nalazi nije vlasništvo suda, već države, pa smo se obratili Upravi za katastar i državnu imovinu da se brojni problemi saniraju i otklone. Dobili smo pozitivan odgovor i vjerujem da će se uskoro pristupiti realizaciji obećanja. Sud ima ograničena budžetska sredstva, pa ćemo voditi računa da se kvalitetno iskoriste za dobro stranaka i svih zaposlenih. Trudićemo se da učestvujemo u izradi budžeta za sljedeću godinu kako bi ukazali na neophodne investicije. Država mora konačno riješiti problem sa kojim je odavno upoznata, a to je da zgradu dijelimo mi i Monstat. Budući da se radi o dvije institucije značajne za Crnu Goru, a da prostor nema dovoljno kapaciteta da obje institucije kvalitetno organizuju proces rada, krajnje vrijeme je da se pronađe rješenje i za Privredni sud i za Monstat.
